Pitanje provođenja pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika ponovo je otvorilo raspravu o funkcionisanju pravosudnog sistema u zemlji. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine zatražilo je od nadležnih sudova dodatne informacije o tome koje su konkretne aktivnosti poduzete kako bi se provela pravna posljedica presude koja se odnosi na zabranu obavljanja određenih funkcija.
Odgovor VSTV-a uslijedio je nakon pitanja koje je Vijeću uputio delegat Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U pitanju se tražilo pojašnjenje postupanja pravosudnih institucija u vezi sa izvršenjem presude Suda BiH protiv Milorada Dodika.
Presuda iz 2025.
U dopisu koji je upućen VSTV-u podsjeća se da je pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine Dodik proglašen krivim za krivično djelo propisano članom 203a. Krivičnog zakona BiH.
Presudom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjera sigurnosti kojom se zabranjuje obavljanje dužnosti predsjednika entiteta.
Ova presuda otvorila je pitanje provođenja svih pravnih posljedica koje proizlaze iz osuđujuće odluke suda.
Neprovedene posljedice
U dopisu Kluba Bošnjaka navodi se da, prema dostupnim informacijama, određene pravne posljedice presude nisu u potpunosti provedene.
Posebno se ističe pitanje vođenja registra političkih stranaka. Prema navodima iz dopisa, Osnovni sud u Banjoj Luci, koji vodi taj registar, nije iz njega izbrisao Milorada Dodika kao predsjednika političke stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata.
U dopisu se upozorava da takva situacija može predstavljati ozbiljan problem kada je riječ o poštovanju principa vladavine prava.
Predstavnici Kluba Bošnjaka naglasili su da se radi o pitanju koje može imati šire posljedice na funkcionisanje pravosuđa i institucija Bosne i Hercegovine.
Zahtjev VSTV-u
Zbog toga je od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća zatraženo da razmotri cijelu situaciju i utvrdi da li su nadležne pravosudne institucije učinile sve što je potrebno kako bi se presuda u potpunosti provela.
Od VSTV-a je također zatraženo da poduzme mjere iz svoje nadležnosti ukoliko se utvrdi da postoje propusti u radu pojedinih institucija ili nosilaca pravosudnih funkcija.
Odgovor Vijeća
U odgovoru koji je dostavljen Klubu bošnjačkog naroda istaknuto je da VSTV, prema važećem zakonu, nema ovlaštenje da se direktno miješa u rad sudova kada je riječ o konkretnim predmetima.
– U skladu sa Zakonom o VSTV-u BiH, Vijeću nije data zakonska mogućnost da se miješa u rad pravosudnih institucija u vezi sa konkretnim predmetima – navodi se u odgovoru.
Naglašeno je i da Vijeće ne može davati instrukcije sudijama ili drugim nosiocima pravosudnih funkcija o načinu vođenja pojedinačnih postupaka.
Radna tijela Vijeća
Ipak, u odgovoru se navodi da su radna tijela VSTV-a već razmatrala ovu situaciju nakon što su dobili prve informacije o mogućem problemu u provođenju presude.
– Nakon prijema dopisa Centralne izborne komisije od 13. novembra 2025. godine, radna tijela Vijeća razmatrala su način postupanja relevantnih pravosudnih institucija u vezi sa pitanjem nastupanja pravnih posljedica osude po presudi Suda BiH – navodi se u odgovoru.
U tom procesu VSTV je, kako se ističe, vodio računa o svojoj zakonskoj nadležnosti da osigura profesionalan rad pravosuđa, ali bez direktnog miješanja u pojedinačne sudske postupke.
Zahtjev sudovima
Kako bi dobilo potpunu sliku o cijelom slučaju, VSTV se obratilo nadležnim pravosudnim institucijama.
Od Suda Bosne i Hercegovine i Osnovnog suda u Banjoj Luci zatraženo je da dostave informacije o tome koje su konkretne aktivnosti poduzete u vezi sa brisanjem Milorada Dodika iz registra političkih organizacija.
U odgovoru se navodi da su od sudova zatraženi i prateći dokazi koji bi potvrdili eventualne radnje koje su već poduzete u vezi sa ovim pitanjem.
Mogući dalji koraci
Nakon što prikupi sve informacije, VSTV će odlučiti o daljim koracima u okviru svojih zakonskih nadležnosti.
Jedna od mogućnosti je da se prikupljene informacije proslijede Uredu disciplinskog tužioca VSTV-a BiH, koji je nadležan za utvrđivanje eventualnih disciplinskih propusta nosilaca pravosudnih funkcija.
Takav postupak pokreće se ukoliko postoje osnovi za sumnju da je u radu pravosudnih institucija došlo do nepravilnosti ili kršenja profesionalnih standarda.
Šire implikacije
Cijeli slučaj ponovo je otvorio pitanje odnosa između pravosnažnih sudskih presuda i njihove praktične primjene u institucijama sistema.
Pravnici upozoravaju da je provođenje sudskih odluka jedan od ključnih temelja pravne države, jer bez njihove dosljedne primjene sudske presude gube svoj stvarni značaj.
Zbog toga će dalji razvoj ovog slučaja zavisiti od odgovora koje će VSTV dobiti od nadležnih sudova i eventualnih odluka koje će uslijediti nakon analize prikupljenih informacija.