Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku kojom se mijenja način rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, institucije zadužene za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa države. Odlukom se vraćaju međunarodni članovi i mijenja način glasanja, što bi trebalo okončati višegodišnje blokade u radu Komisije. Za odluku su glasali članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, dok je protiv bila Željka Cvijanović.
Pošto se radi o unutrašnjoj organizaciji institucije definisane Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma, na ovu odluku nije bilo moguće pokrenuti entitetski veto. Objavom u Službenim novinama BiH odluka je stupila na snagu, a u roku od 90 dana treba biti imenovan novi saziv Komisije.
Povratak stranih članova
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika imat će ponovo pet članova. Tri će dolaziti iz Bosne i Hercegovine – dva iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske – dok će dva člana biti međunarodni eksperti koje nominuje generalni direktor UNESCO-a.
Upravo je odsustvo stranih članova u prethodnom periodu bilo jedan od ključnih razloga zastoja u radu institucije. Još 2016. godine tadašnji saziv Predsjedništva BiH odlučio je da iz sastava budu uklonjeni međunarodni eksperti, nakon čega su odluke morale biti donesene konsenzusom domaćih članova.
Takav model doveo je do čestih blokada, jer je za svaku odluku bila potrebna saglasnost sva tri člana Komisije. U praksi to je značilo da je jedan glas bio dovoljan da zaustavi proglašenje ili zaštitu nekog kulturnog dobra.
Promjena načina odlučivanja
Novom odlukom uvodi se drugačiji sistem glasanja. Odluke se više neće donositi konsenzusom domaćih članova, nego prostom većinom ukupnog broja članova Komisije.
To znači da će za odluku biti potrebna tri od ukupno pet glasova. Time se praktično ukida mogućnost blokade jednog člana i sprječava dugotrajno zaustavljanje procesa zaštite kulturnih dobara.
Odluke Komisije bit će konačne, ali će postojati mogućnost pokretanja upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, što predstavlja pravni mehanizam kontrole zakonitosti rada.
Mandat i imenovanja
Članove Komisije imenuje Predsjedništvo BiH na mandat od pet godina, bez provođenja javnog konkursa. U roku od 90 dana od stupanja odluke na snagu mora biti imenovan novi saziv, čime prestaje mandat članovima koji su imenovani 2021. godine.
Ovakav model imenovanja predviđen je još Dejtonskim sporazumom, odnosno Aneksom 8, kojim je definisana zaštita kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.
Zašto je Komisija važna
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika odlučuje o proglašenju kulturnih dobara nacionalnim spomenicima BiH. Njene odluke utiču na obnovu objekata, njihovu pravnu zaštitu, ali i na raspolaganje imovinom, gradnju i investicije na tim lokacijama.
U praksi to znači da bez odluke Komisije nije moguće rušiti, preuređivati niti graditi u zaštićenim zonama oko kulturno-historijskih objekata. Upravo zbog takvih nadležnosti, blokade u radu institucije često su imale direktne posljedice po obnovu historijskih objekata, ali i investicione projekte.
Višegodišnje blokade
Gotovo deset godina rad Komisije bio je otežan. Zbog konsenzusa su pojedini predmeti čekali godinama, a određeni objekti nisu mogli dobiti status zaštite, iako su postojali stručni elaborati.
U političkom smislu, sporovi su često prelazili iz stručnog u politički okvir. Kulturna pitanja postajala su predmet političkih neslaganja, što je dodatno usporavalo rad institucije.
Uvođenjem međunarodnih članova i glasanja većinom pokušava se vratiti prvobitni model rada Komisije koji je postojao nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Posljedice odluke
Nova pravila trebala bi omogućiti brže donošenje odluka i deblokirati postupke koji su godinama stajali. Time bi se ubrzala zaštita kulturne baštine, ali i projekti obnove historijskih objekata širom zemlje.
Istovremeno, politički značaj odluke je veliki jer se njome uklanja mogućnost pojedinačne blokade rada jedne državne institucije. Upravo zbog toga odluka je izazvala pažnju političkih aktera, ali i stručne javnosti.
Šta slijedi
U naredna tri mjeseca Predsjedništvo BiH treba imenovati novi sastav Komisije. Nakon toga očekuje se nastavak razmatranja ranije zaustavljenih predmeta i donošenje novih odluka o zaštiti spomenika.
Ova promjena označava i povratak međunarodnog nadzora u proces zaštite kulturnog naslijeđa, što je bilo predviđeno izvornim rješenjem iz Dejtonskog sporazuma. Da li će to u potpunosti otkloniti političke sporove oko kulturnih pitanja, pokazat će naredni period, ali je jasno da se rad Komisije vraća na model koji bi trebao biti efikasniji i funkcionalniji.