Izjave Milorada Dodika o međuentitetskoj liniji, ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine i mogućem „crtanja karata“ ponovo su izazvale brojne reakcije u političkoj javnosti. Njegovi stavovi otvorili su novu raspravu o ustavnom položaju entiteta, nadležnostima institucija i tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Nove političke polemike: Milorad Dodik bi ponovo crtao karte – Zbog ovoga bi mogao u zatvor
Ustavno uređenje BiH: Zbog ovoga bi mogao u zatvor – Milorad Dodik bi ponovo crtao karte
Govor o Dejtonu
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik govorio je o političkim pitanjima vezanim za ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, ističući značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma i međuentitetske linije razgraničenja.
– Međuentitetska linija je epohalni rezultat Dejtonskog mirovnog sporazuma – kazao je Dodik.
Govoreći o toj temi, naveo je da je pitanje linije razgraničenja među građanima jasno i da oko toga, prema njegovom mišljenju, nema otvorenih dilema.
– Ovdje svi znaju gdje je linija i mi to imamo razriješeno – naveo je on.
Osvrt na ranije skupove
Dodik se osvrnuo i na skupove koji su ranije organizovani uz međuentitetsku liniju, navodeći da su oni pokazali određene političke stavove koji i dalje postoje u javnom prostoru.
Tokom razgovora govorio je i o odnosima među narodima u Bosni i Hercegovini te o različitim pogledima na budućnost zemlje.
– Bosanski muslimani ne odriču se BiH u cjelini, već su htjeli da nametnu svoj način života – rekao je Dodik.
Stav o Ustavu
Predsjednik SNSD-a poručio je da se ne smiju dozvoliti promjene Ustava Bosne i Hercegovine mimo procedura koje su njime predviđene.
– On je ostao nepromijenjen. Sve što su uveli mimo Ustava jednog dana doći će na naplatu – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, postojeći sistem odlučivanja na nivou zajedničkih institucija ostao je nepromijenjen uprkos brojnim političkim pokušajima da se mijenja način funkcionisanja pojedinih organa vlasti.
Govoreći o radu institucija, osvrnuo se i na pitanja vezana za Dom naroda i pravosuđe.
– Kada smo prvi put imali četiri kompaktna delegata pravosuđe se okrenulo da to pokvari – kazao je on.
Izjava o kartama
Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava o mogućem „crtanju karata“ kada je odgovarao na pitanje o budućnosti Bosne i Hercegovine.
– Nije moguć, a da ja crtam karte, uradio bih to drugačije – rekao je Dodik odgovarajući na pitanje o mogućnosti stvaranja „bošnjakistana“.
Njegova izjava izazvala je različita tumačenja i reakcije među političkim predstavnicima i pravnim stručnjacima.
Pravni okvir
U javnosti je nakon toga ponovo otvorena rasprava o statusu međuentitetske linije razgraničenja i njenom ustavno-pravnom karakteru.
Prema važećem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, entiteti nisu države niti imaju međunarodno-pravni subjektivitet, zbog čega međuentitetska linija nema status državne granice.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine se kroz ranije odluke bavio ovim pitanjem i zauzimao stavove koji definišu položaj entiteta unutar ustavnog sistema države.
Odluka Ustavnog suda
Posebno se ističe odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-5/98, koja se često navodi u raspravama o statusu entiteta i njihovim nadležnostima.
Prema toj odluci, entiteti ne posjeduju suverenitet koji bi im omogućio uspostavljanje državnih granica ili međunarodnih odnosa nezavisno od Bosne i Hercegovine.
Zbog toga se u zvaničnom pravnom okviru koristi termin međuentitetska linija razgraničenja, a ne državna granica.
Krivična odgovornost
U javnosti se često postavlja i pitanje mogućih posljedica nepoštivanja konačnih i obavezujućih odluka najviših sudskih institucija.
Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Evropskog suda za ljudska prava predstavlja krivično djelo koje može biti predmet postupanja nadležnih pravosudnih institucija.
U svakom konkretnom slučaju eventualnu odgovornost, postojanje krivičnog djela i moguće sankcije mogu utvrđivati isključivo nadležni sudovi kroz zakonom propisane procedure.
Nastavak polemika
Dodikove izjave ponovo su pokazale koliko su pitanja ustavnog uređenja, nadležnosti entiteta i tumačenja Dejtonskog sporazuma među najosjetljivijim političkim temama u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga se može očekivati da će rasprave o međuentitetskoj liniji, ustavnim nadležnostima i odnosu između državnih i entitetskih institucija i u narednom periodu ostati u centru političkih sukoba i javnih debata.