Politički spor oko imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ulazi u novu fazu nakon što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske. Konačnu riječ o ovom pitanju dat će Ustavni sud Bosne i Hercegovine, čija bi odluka mogla imati značajne posljedice za tumačenje ustavnih nadležnosti državnih i entitetskih institucija.
U središtu spora nalazi se pitanje da li je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović imala ustavni osnov da uloži veto pozivajući se na zaštitu vitalnog entitetskog interesa, kao i da li je Narodna skupština Republike Srpske zakonito potvrdila takvu odluku.
Spor traje mjesecima
Rasprava o sastavu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika traje još od početka 2026. godine, kada je donesena odluka kojom je predviđen povratak stranih članova u rad ove institucije.
Nakon usvajanja, odluka je u februaru objavljena u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, čime je stupila na snagu.
U tom periodu Željka Cvijanović nije pokrenula mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa niti je odluku proglasila štetnom po interese Republike Srpske.
Promjena stava
Situacija se promijenila krajem juna, kada se pitanje imenovanja novih članova Komisije ponovo našlo na dnevnom redu sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Tom prilikom Cvijanović je iskoristila mogućnost pokretanja veta, navodeći da je riječ o pitanju koje zadire u vitalni interes Republike Srpske.
Nakon toga, Narodna skupština Republike Srpske održala je posebnu sjednicu na kojoj je dvotrećinskom većinom podržala njen veto.
Time je otvoren novi institucionalni spor između državnog i entitetskog nivoa vlasti.
Bećirovićeva apelacija
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović smatra da odluka Narodne skupštine Republike Srpske nije donesena u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Zbog toga je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, tražeći da ocijeni ustavnost odluke kojom je potvrđen veto Željke Cvijanović.
Prema njegovom stavu, imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ne predstavlja pitanje vanjske politike niti oblast za koju je Ustavom Bosne i Hercegovine predviđena mogućnost korištenja entitetskog veta.
Pitanje ustavnih nadležnosti
Bećirović je i ranije isticao da se poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka ne može posmatrati kao političko pitanje, već kao obaveza svih institucija u Bosni i Hercegovini.
Naglašavao je da se državne nadležnosti moraju štititi kroz pravne i institucionalne mehanizme te da pokušaji njihovog osporavanja trebaju biti predmet ocjene nadležnih sudova.
Njegov zahtjev Ustavnom sudu upravo je usmjeren na razjašnjavanje granica između državnih i entitetskih ovlaštenja u ovom slučaju.
Šta će odlučiti Ustavni sud
Pred sudijama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine sada će se naći nekoliko ključnih pitanja.
Prije svega, sud će razmatrati da li je Željka Cvijanović imala ustavni osnov da proglasi odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine štetnom po vitalni entitetski interes Republike Srpske.
Istovremeno će biti ocijenjeno da li je Narodna skupština Republike Srpske postupala u okviru svojih ustavnih nadležnosti kada je podržala njen veto.
Odluka koja će biti donesena mogla bi predstavljati važan presedan za buduće slučajeve u kojima se koristi mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Značaj Komisije
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ima važnu ulogu u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa države.
Njene odluke odnose se na proglašavanje, zaštitu i očuvanje nacionalnih spomenika, zbog čega je pitanje njenog sastava već duže vrijeme predmet političkih rasprava.
Različiti politički akteri imaju suprotne stavove o načinu imenovanja članova Komisije, kao i o ulozi međunarodnih predstavnika u njenom radu.
Čeka se konačna odluka
Dok traje postupak pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, ostaje neizvjesno kako će biti riješen ovaj institucionalni spor.
Presuda će imati značaj ne samo za pitanje imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, već i za buduće tumačenje ustavnih odredbi koje regulišu korištenje veta na osnovu vitalnog entitetskog interesa.
Zbog toga se odluka Ustavnog suda očekuje s velikom pažnjom, jer bi mogla dati jasnije odgovore o granicama nadležnosti državnih i entitetskih institucija u Bosni i Hercegovini.