Nova polemika između Sarajeva i Zagreba otvorena je nakon poruke hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana o mogućnosti formiranja posebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković odgovorio je da od takvog rješenja neće biti ništa, uz poruku da je prioritet ravnopravnost svih građana i provođenje presuda međunarodnih sudova.
Konaković odbacio prijedlog
Konaković je reagovao nakon što je Grlić Radman ponovo otvorio pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i izmjena izbornog sistema.
Ideja o posebnoj hrvatskoj izbornoj jedinici već duže vrijeme izaziva različite političke reakcije u BiH. Dok dio hrvatskih političkih predstavnika smatra da bi takav model omogućio Hrvatima da sami odlučuju o svom predstavniku u Predsjedništvu BiH, protivnici takvog rješenja upozoravaju da bi ono moglo voditi dodatnim etničkim podjelama.
Konaković je jasno stavio do znanja da ne podržava formiranje novih izbornih jedinica na tim osnovama.
– Nema novih izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, u našoj zemlji je vrijeme za ravnopravnost Bošnjaka s drugim narodima i za implementaciju presuda međunarodnih sudova – naveo je Konaković.
Njegova poruka predstavlja direktan odgovor ne samo na posljednju izjavu Grlića Radmana nego i na političke zahtjeve koji se već godinama pojavljuju u raspravama o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Ravnopravnost svih građana
Konaković je pitanje izmjena izbornog sistema povezao i s položajem građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
Prema njegovom stavu, razgovori o budućem izbornom sistemu ne mogu biti ograničeni samo na način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Ukazao je na potrebu provođenja presuda međunarodnih sudova, kao i osiguravanja ravnopravnijeg položaja Ostalih u odnosu na pripadnike konstitutivnih naroda.
Posebno je naglasio i pitanje poštovanja Ustava Bosne i Hercegovine te zastupljenosti koja bi, kako navodi, trebala pratiti rezultate posljednjeg popisa stanovništva.
Time je debatu pokušao proširiti s pitanja koje potencira Zagreb na ukupno uređenje političkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini.
Konaković je potom poslao još jednu direktnu političku poruku.
– Dobra volja ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu nije slabost, pogrešno ste to procijenili – istakao je Konaković.
Izborna jedinica ponovo tema
Povod za njegovu reakciju bila je izjava Gordana Grlića Radmana, koji je govorio na marginama muzičko-humanitarne manifestacije “Blatničke note dobrote” nedaleko od Mostara.
Grlić Radman osvrnuo se na prijedlog hrvatske izborne jedinice koji se nalazi u dokumentu o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, usvojenom u Hrvatskom saboru.
Šef hrvatske diplomatije odbacio je tumačenja prema kojima bi samo spominjanje takvog modela trebalo posmatrati kao prijetnju opstanku Bosne i Hercegovine.
– Svako spominjanje hrvatske izborne jedinice ne treba doživljavati kao nešto neprihvatljivo što bi eventualno vodilo raspadu Bosne i Hercegovine – rekao je Grlić Radman.
Njegova poruka pokazuje da Zagreb namjerava nastaviti insistirati na razgovorima o izmjenama političkog i izbornog sistema Bosne i Hercegovine.
Dugogodišnji politički spor
Pitanje izbora članova Predsjedništva BiH već godinama predstavlja jedno od najspornijih pitanja između vodećih političkih stranaka u zemlji.
Posebno se to odnosi na izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
HDZ BiH dugo insistira na izmjenama Izbornog zakona koje bi, prema njihovom tumačenju, trebale omogućiti takozvano legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda.
Sa druge strane, političke stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju različite poglede na modele kojima bi se taj problem mogao riješiti. Posebno protivljenje postoji prema rješenjima za koja smatraju da bi mogla dovesti do stvaranja novih teritorijalnih ili etničkih podjela.
Konakovićev odgovor pokazuje da pitanje posebne izborne jedinice ne vidi kao prihvatljiv pravac za postizanje kompromisa.
Presude međunarodnih sudova
Istovremeno, jedna od ključnih tema budućih izbornih reformi ostaje provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Bosna i Hercegovina godinama se suočava s problemom diskriminatornih odredbi izbornog sistema koje pojedinim građanima ograničavaju mogućnost kandidovanja za određene funkcije.
Zbog toga Konaković insistira da se eventualne ustavne i izborne promjene ne mogu svesti samo na odnose Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Položaj Ostalih i građana koji se ne žele izjasniti kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda također mora biti dio razgovora.
Takav pristup značajno komplikuje potragu za kompromisom jer bi svako buduće rješenje trebalo istovremeno odgovoriti na zahtjeve za zaštitom kolektivnih prava i potrebu uklanjanja diskriminacije pojedinaca.
Zagreb neće odustati
Grlić Radman je, međutim, najavio da će Hrvatska nastaviti razgovarati sa svojim međunarodnim partnerima o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Posebno je spomenuo Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države, čime je jasno pokazao da Zagreb ovo pitanje namjerava zadržati i na međunarodnoj političkoj agendi.
Prema njegovim riječima, potrebne su ograničene ustavne promjene, ali i izmjene Izbornog zakona BiH.
– Mi ćemo i dalje s akterima u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama govoriti o potrebi ograničenih ustavnih promjena, a naravno i izmjene Izbornog zakona, kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini ostvarili svoja prava. Budite uvjereni da se nećemo umoriti – zaključio je Grlić Radman.
Ova izjava pokazuje da se stavovi Sarajeva i Zagreba u ovom trenutku značajno razlikuju kada je riječ o mogućem modelu budućih izbornih reformi.
Različiti politički ciljevi
Dok hrvatska strana naglasak stavlja na položaj Hrvata i način izbora njihovih političkih predstavnika, Konaković insistira na širem paketu pitanja.
U njega uključuje ravnopravnost Bošnjaka, položaj Ostalih, provođenje međunarodnih presuda i ustavnu zastupljenost.
Upravo zbog toga će eventualni novi pregovori o izmjenama Izbornog zakona teško moći biti ograničeni na samo jedno pitanje.
Svaka promjena načina izbora članova Predsjedništva BiH gotovo neizbježno otvara raspravu o odnosu građanskog i etničkog principa, ovlaštenjima institucija i ukupnoj strukturi političkog sistema.
Za pronalazak rješenja bit će potreban dogovor domaćih političkih aktera, dok će međunarodni partneri vjerovatno nastaviti imati važnu ulogu u pokušajima približavanja suprotstavljenih stavova.
Jasna poruka Zagrebu
Konaković je svojom reakcijom, ipak, postavio jasnu granicu kada je riječ o ideji posebne izborne jedinice.
Njegova poruka glasi da novih izbornih jedinica neće biti i da se razgovor mora usmjeriti prema ravnopravnosti svih naroda i građana.
Grlić Radman istovremeno poručuje da Hrvatska neće odustati od nastojanja da pitanje političkog položaja Hrvata u BiH otvara pred evropskim i američkim partnerima.
Time je još jednom potvrđeno koliko su udaljene početne pozicije dvije strane.
Umjesto zatvaranja dugogodišnje rasprave o Izbornom zakonu, posljednja razmjena poruka pokazuje da će pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH i budućeg ustavnog uređenja zemlje ostati jedna od najosjetljivijih političkih tema.