Može li jedna politička fraza otvoriti mnogo više pitanja nego što nudi odgovora? Upravo to se dogodilo nakon novih poruka o „relaksaciji odnosa“ između Hrvata i Bošnjaka, koje su izazvale oštru reakciju Naše stranke.
Iz ove stranke saopćili su da se izraz „relaksacija odnosa“ godinama koristi kao politički okvir tokom pregovora SDA i HDZ-a o formiranju vlasti i raspodjeli političkog utjecaja. Prema njihovom stavu, iza takve formulacije često se krije usklađivanje interesa političkih partnera, dok brojni problemi građana ostaju neriješeni.
Relaksacija ili interes
U saopćenju navode da dosadašnja praksa pokazuje kako relaksacija odnosa nije značila trajno rješavanje otvorenih pitanja, već prije svega postizanje dogovora oko vlasti, budžeta i institucionalne kontrole. Smatraju da su ključni problemi godinama ostajali po strani, dok su politički sporazumi služili očuvanju postojećeg sistema.
Kao primjer navode sredine poput Mostara i Stoca, gdje se posljedice takvog političkog djelovanja, prema njihovom mišljenju, mogu jasno uočiti. Ističu da je upravo u tim gradovima vidljivo koliko su politički dogovori često bili važniji od stvarnih reformi i rješavanja problema građana.
Otvorena pitanja
Posebnu pažnju privukao je dio saopćenja u kojem Naša stranka problematizira moguće posljedice novih političkih dogovora između SDA i HDZ-a. Oni smatraju da javnost ima pravo znati šta se krije iza poziva na relaksaciju odnosa i kakvi su krajnji ciljevi takvih procesa.
– Pitanje je šta ovog puta smjeraju. Da li relaksacija odnosa u konačnici znači i tihu reanimaciju političkih projekata poput Herceg-Bosne u institucionalnom smislu. Odnosi HDZ-a i SDA se u tom okviru često relaksiraju upravo kroz procese koji vode ka teritorijalnoj i institucionalnoj segmentaciji: Hrvatske pošte, EP HZHB, Šume Herceg-Bosne, HT Eronet i RTV Herceg-Bosne samo su neki od primjera zaokruživanja etno-institucionalnog prostora. Krajnje je licemjerno govoriti kako Herceg Bosna nikad neće biti napravljena, kad je već napravljena u vrijeme tridesetogodišnje takozvane relaksacije odnosa između HDZ i SDA. Možda relaksacija u ovom slučaju znači i megakanton kako je to potpredsjednik SDA Haris Zahiragić najavio samo prije mjesec dana – saopćili su iz Naše stranke.
Mostarski primjer
U nastavku reakcije navodi se da je Mostar godinama bio mjesto političkih sukoba koji su se redovno intenzivirali pred izbore. Istovremeno, tvrde kako su iza javnih političkih sukoba često postojali dogovori koji nisu bili vidljivi građanima.
Prema njihovom mišljenju, takva praksa stvorila je dodatno nepovjerenje među stanovništvom i učvrstila uvjerenje da političke elite koriste nacionalne teme za ostvarivanje vlastitih ciljeva. Zbog toga smatraju da je potrebno otvoriti ozbiljniju raspravu o stvarnim problemima koji opterećuju svakodnevni život građana.
Položaj Bošnjaka
Naša stranka u svom saopćenju posebno se osvrnula na položaj Bošnjaka u Hercegovini. Navode da se u više sredina već godinama ukazuje na probleme vezane za zastupljenost u institucijama i poštivanje principa ravnopravnosti.
Kao primjere izdvajaju Stolac, Čapljinu i Mostar, gdje se, prema njihovim tvrdnjama, često postavlja pitanje poštivanja pariteta i adekvatne zastupljenosti u organima uprave. Smatraju da upravo ti problemi pokazuju kako politički dogovori nisu donijeli konkretne rezultate za građane.
Ističu da ravnopravnost ne može ostati samo deklarativna vrijednost, već mora biti vidljiva kroz svakodnevni rad institucija i jednak pristup svim građanima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
Evropski put
Na kraju saopćenja iz Naše stranke poručuju da se stvarna relaksacija odnosa ne može graditi isključivo kroz političke sporazume lidera stranaka. Smatraju da je jedini održiv put dosljedna primjena evropskih standarda i jačanje institucija.
Prema njihovom stavu, vladavina prava, ravnopravnost i nediskriminacija predstavljaju osnovu za izgradnju stabilnijeg društva. Također naglašavaju da je provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava jedan od ključnih koraka na tom putu.
– Zbog toga, stvarna relaksacija odnosa ne može biti politički dogovor elita, nego isključivo dosljedna provedba evropskih standard: vladavine prava, ravnopravnosti i nediskriminacije. To podrazumijeva provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ako im je zaista do relaksacije, onda je ulazak u EU najbolje rješenje, proces koji spretno izbjegavaju jer on između ostalog podrazumijeva i neovisno pravosuđe – poručuju iz Naše stranke.
Njihova reakcija otvorila je nova pitanja o tome šta zapravo podrazumijeva relaksacija odnosa između političkih partnera i može li ona donijeti konkretne promjene građanima. Dok jedni smatraju da je riječ o nužnom političkom dijalogu, drugi upozoravaju da iza takvih procesa mogu stajati mnogo dublje političke ambicije.