Politička bura koju je izazvala izjava Sabine Ćudić o ratu u Sarajevu ne jenjava, a predsjednica Naše stranke sada je odgovorila još oštrijim porukama koje su izazvale nove podjele u javnosti. Njeno obraćanje otvorilo je pitanja ratnog narativa, multietničkog Sarajeva i načina na koji političke stranke danas tumače agresiju na Bosnu i Hercegovinu.
Nakon burnih reakcija koje su uslijedile zbog njenog govora u sarajevskoj Vijećnici, Sabina Ćudić poručila je da se svjesno suprotstavlja, kako tvrdi, pokušajima da se rat u Bosni i Hercegovini predstavi isključivo kao vjerski i etnički sukob.
Odbrana Sarajeva
Govoreći o odbrani Sarajeva tokom opsade, Ćudić je istakla da grad nisu branili pripadnici samo jednog naroda, nego ljudi različitih nacionalnosti i uvjerenja koji su zajedno pružali otpor agresiji i fašizmu.
– Jovan Divjak, Stjepan Šiber, Dragan Vikić, Dragan Mioković, Tatjana Ljujić-Mijatović, Mirko Pejanović, Marko Cvitanović, Vinko Šamarlić, Ivo Komšić, Miro Lazović, Duška Jurišić, Goran Čengić, Srđan Mandić, i hiljade drugih, nisu se borili za srpsko, hrvatsko, bošnjačko, muslimansko ili hrišćansko Sarajevo. Sarajevo su branili Bošnjaci, Srbi, Hrvati i mnogi drugi borci protiv fašizma, i odricati se toga briše historiju ovog grada – poručila je Sabina Ćudić.
Naglasila je da je Sarajevo tokom opsade vodilo borbu ne samo za fizički opstanak nego i za očuvanje svog multietničkog karaktera.
– Branili su grad koji se u toku opsade tvrdoglavo borio za svoju multietničnost koliko i za svoj opstanak – navela je ona.
Poruka svijetu
Ćudić se osvrnula i na način na koji dio međunarodne zajednice posmatra rat u Bosni i Hercegovini, upozoravajući da je opasno svoditi sukobe isključivo na vjersku ili etničku mržnju.
– Kada kako dobronamjerni tako i pojedini zlonamjerni predstavnici međunarodne zajednice pitaju o vjerskoj prirodi pokušaja uništenja i zauzimanja ali i odbrane Sarajeva – pribjegavati objašnjenjima koja smo čuli i sa brda, da se ovdje radi o vjekovnoj vjerskoj i etničkoj netrpeljivosti je pogubno. Sarajevo na to nije pristalo – poručila je.
U svom obraćanju posebno je pomenula ideološki narativ koji je, prema njenim riječima, pokušavao nametnuti Radovan Karadžić.
– Tom ideološkom narativu, koji je pokušao nametnuti ratni zločinac Radovan Karadžić sa svojim saradnicima ranih devedesetih godina prošlog stoljeća i obnovljenom u posljednjim godinama treba se suprotstaviti – navela je Ćudić.
Vijećnica kao simbol
Govoreći o spaljivanju Vijećnice i kulturnih institucija tokom rata, predsjednica Naše stranke istakla je da cilj nije bio samo vojni ili politički obračun, nego pokušaj uništenja identiteta Bosne i Hercegovine.
– Kada spalite i Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, ne vodite vjerski rat već pokušavate uništiti, negirati i multietnički karakter ovog grada i države. Negirate državu – rekla je.
Podsjetila je i na generala Jovana Divjaka, navodeći da je i on bio meta upravo zato što je vjerovao u ideju multietničkog Sarajeva.
– I kada smo u toku opsade granatirani, granatiran je i general Jovan Divjak, ne zato što je islamski fundamentalista nego zato što je do kraja života vjerovao u grad koji pruža otpor fašizmu – navela je Ćudić.
Direktno pitanje SDA
Najviše pažnje izazvao je dio njenog obraćanja u kojem je direktno pomenula Aliju Izetbegovića i SDA.
Ćudić je otvoreno postavila pitanje da li se današnji politički narativ razlikuje od načina na koji je prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine opisivao rat devedesetih godina.
– Da stvari ogolimo do kraja – da li nas je lagao Alija Izetbegović kada je rat karakterizirao kao napad na multikulturnu, multietničku, nezavisnu, suverenu BiH ili nas danas laže SDA da je taj rat bio samo protiv Bošnjaka muslimana? Jer ono prvo tvrdimo svi mi koji smo rat proveli u Sarajevu a ovo drugo što tvrdi SDA tvrdi i Milorad Dodik – poručila je Ćudić.
Ova izjava izazvala je posebno burne reakcije na društvenim mrežama i među političkim strankama, gdje su uslijedile optužbe da relativizuje karakter agresije i pokušava mijenjati ustaljeni ratni narativ.
Meta i prijetnje
Na kraju obraćanja Sabina Ćudić govorila je i o prijetnjama koje je, kako tvrdi, dobila nakon svojih izjava.
Navela je da joj se zbog političkih stavova crtaju mete i šalju ozbiljne prijetnje.
– A kada ste mi već nacrtali metu, onda preuzmite i odgovornost za prijetnje koje šaljete, koje šalju ljudi opijeni lažima koje im servirate, kako ćete na meni “čistiti cijevi pištolja”. Ja za razliku od vas svoje stavove iznosim i za njih se borim i borit ću se zauvijek, javno – poručila je.
Podsjećanje na spornu izjavu
Podsjetimo, cijela politička polemika počela je nakon njenog govora u Vijećnici, kada je izjavila:
– Sukobi koje smo doživjeli u ovom velikom gradu, u zgradi koja je spaljena do temelja nije etnički, nije vjerski, nije između katolika, pravoslavaca i muslimana, čak nije ni između vjerskih grupa, to je borba za moć, i odbijam vjerovati, jer sam ovdje provela veći dio života, da su ovaj grad i ova država povezani s takvim sukobima – izjavila je Sabina Ćudić.
Nakon te izjave uslijedile su reakcije političkih stranaka, udruženja žrtava, ratnih veterana i brojnih javnih ličnosti.
Dok jedni smatraju da Ćudić pokušava sačuvati ideju multietničke Bosne i Hercegovine i Sarajeva, drugi tvrde da njene izjave relativizuju agresiju i zanemaruju sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima i genocidu.
Zbog toga je jasno da će polemike oko njenih izjava još dugo ostati jedna od glavnih političkih tema u Bosni i Hercegovini.