Kako izgleda kada bivši državni zvaničnik bez zadrške progovori o najtežim momentima jedne zemlje? Upravo takvu atmosferu donijelo je gostovanje Stjepana Kljujića, koji je otvoreno govorio o ratu, prijetnjama i političkim odlukama koje su, prema njegovom mišljenju, trajno promijenile sudbinu Bosne i Hercegovine.
Bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine pojavio se u emisiji Centralni dnevnik, gdje je u razgovoru sa urednikom Senadom Hadžifejzovićem iznio niz teških optužbi i ličnih svjedočenja. Njegove riječi izazvale su pažnju jer se tiču ključnih historijskih trenutaka, ali i načina na koji su donesene odluke koje i danas utiču na političku realnost.
Sporni Dejton
U fokusu njegovog izlaganja našao se Dejtonski mirovni sporazum, koji je Kljujić ocijenio izuzetno negativno. Smatra da taj dokument nije bio rezultat jedinstvene državne politike, već djelovanja pojedinaca koji, kako tvrdi, nisu imali punu saglasnost institucija.
– Dejton je bio čista izdaja države – rekao je Kljujić.
Prema njegovim riječima, pregovori koji su prethodili potpisivanju sporazuma nisu vođeni transparentno niti u okviru zvaničnih državnih organa. Tvrdi da su ključni akteri djelovali mimo Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je, kako navodi, ostavilo dugoročne posljedice po identitet i ustavni poredak države.
Dodao je da je takav način odlučivanja narušio institucionalni kontinuitet i otvorio prostor za političke nesuglasice koje su kasnije dodatno produbljene. Ipak, istakao je da je među pregovaračima bilo i onih koji su, prema njegovom mišljenju, zadržali lični integritet.
– Jedini koji je zadržao dostojanstvo bio je Krešimir Zubak – rekao je Kljujić.
Ratne prijetnje
Tokom razgovora, Kljujić se osvrnuo i na lična iskustva iz najtežih ratnih dana, navodeći da je bio izložen ozbiljnim prijetnjama. Posebno je izdvojio period kada je trebao preuzeti predsjedavanje Predsjedništvom, ali je, kako tvrdi, bio spriječen direktnim prijetnjama likvidacijom.
– Rečeno mi je da će dići podrum u zrak ako preuzmem funkciju – rekao je Kljujić.
Istakao je da je tada procijenio kako funkcija ne vrijedi života, te se odlučio povući u okolnostima koje su bile izuzetno neizvjesne i opasne. Ovaj detalj, kako je naglasio, pokazuje koliko su politički odnosi u tom periodu bili opterećeni pritiscima i sukobima, čak i unutar samih državnih struktura.
Sjećanje i podjele
Govoreći o kulturi sjećanja, Kljujić je izrazio nezadovoljstvo načinom na koji se danas pristupa obilježavanju važnih datuma i ličnosti. Smatra da se historija selektivno tumači, a da se pojedinci koji su dali značajan doprinos zanemaruju.
– Ovi danas obilaze samo podobne, a druge ignorišu – rekao je Kljujić.
Posebno je naglasio da se zanemaruju mjesta gdje su sahranjeni ljudi koji su, prema njegovim riječima, imali ključnu ulogu u odbrani države, uključujući i strane diplomate. Takav odnos, smatra, dodatno produbljuje podjele i onemogućava izgradnju zajedničkog narativa o prošlosti.
Kritika vlasti
U nastavku razgovora, Kljujić nije štedio riječi ni kada je riječ o aktuelnoj političkoj sceni. Tvrdi da vlast funkcioniše kroz sukobe i međusobne optužbe, dok se ključni problemi zanemaruju.
– Ovo su goli kriminalci koji se svađama održavaju na vlasti – rekao je Kljujić.
Prema njegovom viđenju, takva politika ne donosi rješenja, već održava stanje stagnacije koje traje godinama. Smatra da građani ostaju zarobljeni između političkih sukoba koji ne nude konkretne rezultate.
Stanje u Sarajevu
Kljujić se osvrnuo i na stanje u glavnom gradu, ističući da Sarajevo, uprkos svom značaju, ne bilježi napredak kakav bi se očekivao. Ukazao je na infrastrukturne probleme i nedostatak dugoročnih projekata.
– Sarajevo decenijama stoji u mjestu – rekao je Kljujić.
Podsjetio je i na vlastito iskustvo sa Olimpijskim komitetom Bosne i Hercegovine, navodeći da je iz te institucije udaljen uprkos doprinosu koji je dao njenom radu. Taj primjer, kako tvrdi, pokazuje kako se u društvu često zanemaruje kontinuitet i iskustvo.
Poruka mladima
Na kraju, Kljujić je uputio poruku mlađim generacijama, naglašavajući da je potrebno više angažmana i drugačiji pristup. Iako je izrazio razočaranje zbog nedostatka svijesti o uzrocima trenutnog stanja, vjeruje da postoji prostor za promjene.
– Novac se može zaraditi vani, ali Bosna i Hercegovina mora ostati u duši – rekao je Kljujić.
Kao primjer naveo je druge sredine gdje mladi ulažu više truda i preuzimaju odgovornost, ističući da je to put koji može donijeti pozitivne promjene i u Bosni i Hercegovini. Zaključio je da su, prema njegovom uvjerenju, upravo političke strukture ključni razlog zbog kojeg država ne napreduje brzinom kojom bi mogla.
Pogledajte PRILOG!