Samo nekoliko dana nakon uklanjanja zastava Bosne i Hercegovine postavljenih uz saobraćajnice u Čapljini, na istom području pojavile su se zastave Republike Hrvatske. Novi prizori uz magistralni put M-17 izazvali su brojne reakcije i otvorili pitanje jednakog provođenja propisa.
Nakon uklanjanja zastava BiH pojavili se novi simboli: Građani bijesni – Pa čija je ovo država?
Hoće li nadležni reagovati: Nakon što su poskidali zastave BiH – Sada se pojavile zastave Hrvatske
Nove zastave
Dok su prethodno uklonjene zastave Bosne i Hercegovine koje su bile postavljene kao podrška reprezentaciji BiH na Svjetskom prvenstvu, na nekoliko lokacija uz magistralni put M-17 sada su postavljene zastave Republike Hrvatske.
Prema navodima, zastave su postavljene na saobraćajnim znakovima uz jednu od najprometnijih saobraćajnica u Hercegovini. Upravo ta činjenica izazvala je pažnju javnosti jer se postavlja pitanje da li su za takvo postavljanje pribavljene potrebne saglasnosti nadležnih institucija.
Ova situacija dodatno je privukla pažnju zbog događaja koji su joj prethodili, kada je uz prisustvo policije uklonjen veliki broj zastava Bosne i Hercegovine postavljenih na javnim površinama.
Šta kažu propisi
Kada je riječ o isticanju zastava drugih država, u Bosni i Hercegovini ne postoji zakon koji građanima izričito zabranjuje njihovo postavljanje. Također, nije precizno definisano na kojim mjestima se one mogu isticati van službenih i protokolarnih događaja.
Međutim, potpuno je druga stvar postavljanje bilo kakvih obilježja na javnu infrastrukturu. Saobraćajni znakovi, stubovi i drugi objekti koji pripadaju javnom prostoru podliježu posebnim pravilima i procedurama.
Za svako postavljanje sadržaja na takve objekte u pravilu su potrebne odgovarajuće saglasnosti, a nadležne institucije imaju obavezu voditi računa o sigurnosti saobraćaja i zaštiti javne infrastrukture.
Zbog toga se u javnosti postavlja pitanje da li su i u ovom slučaju ispoštovane sve zakonske procedure.
Raniji slučajevi
Posebnu pažnju izaziva činjenica da su lokalne vlasti ranije tražile uklanjanje drugih zastava i obilježja uz obrazloženje da su postavljeni bez potrebnih dozvola i saglasnosti.
Slične rasprave vođene su i nakon uklanjanja historijske zastave Bosne i Hercegovine sa ljiljanima koja je bila postavljena na kuli u Počitelju. Tada je također kao razlog navođeno nepostojanje potrebnih odobrenja za korištenje javnog prostora.
Upravo zbog toga dio javnosti smatra da bi isti kriteriji trebali biti primijenjeni u svim slučajevima bez obzira o kojoj se zastavi radi.
Jednaka pravila
Pravnici često ističu da suština provođenja zakona nije u tome kakav simbol ili zastava je postavljena, već da li su ispoštovane procedure koje važe za sve građane.
Ako su određena obilježja uklonjena zbog nepostojanja dozvola ili zbog postavljanja na javnu infrastrukturu bez saglasnosti nadležnih organa, onda se isto pitanje logično postavlja i za sve druge slične slučajeve.
U demokratskom društvu koje počiva na vladavini prava, primjena propisa trebala bi biti jednaka bez obzira na političke, nacionalne ili druge okolnosti. Upravo zbog toga pažnja javnosti sada je usmjerena na reakciju nadležnih službi i eventualne korake koje će poduzeti.
Ostaje da se vidi hoće li biti izvršene provjere u vezi sa postavljenim zastavama uz magistralni put M-17 i da li će nadležne institucije postupiti na isti način kao u ranijim slučajevima. Upravo odgovor na to pitanje mogao bi pokazati da li se propisi primjenjuju jednako prema svima ili će ova situacija otvoriti novu političku polemiku u javnosti.