Da li je priča o evropskom putu Bosne i Hercegovine postala samo politička fraza iza koje se kriju višegodišnje blokade državnih institucija? Upravo je to pitanje ponovo otvoreno nakon istupa predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je u Kiseljaku govorio o položaju hrvatskog naroda i usporenim evropskim integracijama.
Komentarišući aktuelnu političku situaciju, Čović je poručio da Bosna i Hercegovina ne može normalno funkcionisati niti ostvariti napredak prema Evropskoj uniji bez pune ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda. Istovremeno, njegovi politički protivnici tvrde da upravo savez HDZ-a BiH i SNSD-a predstavlja jednu od najvećih prepreka funkcionisanju državnih institucija.
Čovićeva poruka
Govoreći o evropskim integracijama, lider HDZ-a BiH ponovio je stav da je položaj hrvatskog naroda ključni uslov za napredak države.
– Bez potpore ustavnoj jednakopravnosti hrvatskog naroda u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, BiH ne može normalno funkcionirati niti ostvariti svoje europske ambicije. Integracijski procesi kojima težimo zakočeni su posljednje tri do četiri godine, ponajprije zbog toga što jedan od triju konstitutivnih naroda u BiH nema osigurane elemente pune jednakopravnosti – kazao je Čović.
Njegova izjava izazvala je nove političke reakcije, posebno među strankama koje smatraju da HDZ BiH snosi dio odgovornosti za dugotrajne institucionalne blokade.
Savez sa SNSD-om
Kritičari Čovićeve politike tvrde da se godinama održava bliska saradnja između HDZ-a BiH i SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Prema njihovim tvrdnjama, upravo ta saradnja omogućava kontrolu ključnih procesa u zakonodavnoj vlasti i blokiranje odluka koje nisu u skladu sa političkim interesima dvije stranke.
Navodi se da SNSD raspolaže većinom u Klubu Srba, dok HDZ BiH ima dominantan uticaj u Klubu Hrvata, što im omogućava značajan uticaj na donošenje ili zaustavljanje zakona u Domu naroda.
Entitetsko glasanje
Jedan od mehanizama koji se najčešće spominje u političkim raspravama jeste entitetsko glasanje.
Prema navodima autora teksta, delegati SNSD-a koriste ovaj ustavni mehanizam kako bi zaustavili zakone koji su prethodno usvojeni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Istovremeno se tvrdi da Klub Hrvata, u kojem većinu ima HDZ BiH, često pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa kada su u pitanju zakoni koji se odnose na državnu imovinu ili reformu pravosuđa.
Takva procedura, prema ocjenama kritičara, dovodi do višemjesečnih odgađanja i dodatnih procedura pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Evropski zakoni
Posebne kritike odnose se na zakone koji su dio 14 prioriteta Evropske komisije.
Prema tvrdnjama iznesenim u tekstu, HDZ BiH i SNSD godinama su blokirali ili značajno mijenjali prijedloge zakona koji se odnose na reformu pravosuđa, sprječavanje sukoba interesa i rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Kritičari smatraju da upravo zbog toga Bosna i Hercegovina zaostaje u ispunjavanju obaveza na evropskom putu, iako politički lideri često javno ističu opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji.
Blokada sjednica
Kao jedan od načina političkog pritiska navodi se i nedolazak delegata na sjednice Doma naroda.
Prema pravilima rada ovog doma, za održavanje sjednice potrebno je prisustvo najmanje tri delegata iz svakog konstitutivnog naroda.
Kada taj uslov nije ispunjen, sjednica se ne može održati, zbog čega dolazi do odgađanja odlučivanja o zakonima i drugim važnim pitanjima.
Autori teksta tvrde da je ovaj mehanizam više puta korišten kako bi bio zaustavljen rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Posljedice po institucije
U tekstu se navodi da su zbog višegodišnjih političkih blokada često kasnila usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
Takve situacije, prema tvrdnjama autora, direktno utiču na rad državnih agencija, policijskih institucija i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koje se u tim okolnostima finansiraju na osnovu privremenih odluka.
Kritičari upozoravaju da takav način funkcionisanja onemogućava planiranje većih investicija i usporava razvoj državnih institucija.
Vanjska politika
Posebno mjesto u kritikama zauzimaju odluke koje se odnose na vanjsku i sigurnosnu politiku Bosne i Hercegovine.
Prema navodima iz teksta, delegati SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda više puta su blokirali rezolucije, deklaracije i zakonske prijedloge kojima bi Bosna i Hercegovina usklađivala svoju politiku s odlukama Evropske unije.
Autori smatraju da postoji kontradikcija između javnih izjava Dragana Čovića o evropskom putu i političkih poteza koje njegova stranka povlači u parlamentarnim institucijama.
Pitanje većine
U završnom dijelu teksta otvara se pitanje mogućeg političkog preslagivanja nakon narednih izbora.
Navodi se da bi upravo odnos prema HDZ-u BiH mogao biti jedna od ključnih tema prilikom formiranja nove parlamentarne većine na državnom nivou.
Tim povodom podsjeća se da je o toj mogućnosti govorio državni parlamentarac i predsjednik stranke Naprijed BiH Šemsudin Mehmedović, koji je iznio stav da bi Dragan Čović, prema njegovom mišljenju, trebao biti isključen iz buduće parlamentarne većine.
Hoće li do takvog političkog raspleta zaista doći zavisit će od izbornih rezultata, odnosa snaga među parlamentarnim strankama i spremnosti političkih aktera da formiraju nove koalicije nakon izbora.
Za sada ostaje činjenica da političke podjele oko evropskog puta, ustavnih reformi i funkcionisanja državnih institucija nastavljaju dominirati političkom scenom Bosne i Hercegovine, dok se ključni reformski procesi i dalje suočavaju s brojnim preprekama.