Pripreme za Opće izbore 2026. godine bile su u središtu proširene sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH održane u Mostaru, na kojoj se razgovaralo i o političkim prilikama, evropskom putu Bosne i Hercegovine te položaju hrvatskog naroda. Poruke koje su upućene nakon sastanka ponovo su otvorile raspravu o konceptu legitimnog političkog predstavljanja i njegovoj primjeni u praksi.
Šta se krije iza poruka sa sjednice predsjedništva HDZ-a Dragana Čovića?: Plan je više nego jasan
Hrvati u BiH: Plan je više nego jasan – Šta se krije iza poruka sa sjednice predsjedništva HDZ-a Dragana Čovića?
Pripreme za izbore
Trideseta proširena sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH održana je u Mostaru, a najveći dio sastanka bio je posvećen pripremama za Opće izbore koji će biti održani 2026. godine.
Stranačko rukovodstvo analiziralo je stanje na terenu, rad lokalnih organizacija, rokove koje propisuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, kao i organizacione aktivnosti koje predstoje u narednim mjesecima.
Kako je saopćeno nakon sjednice, poseban akcenat stavljen je na koordinaciju svih stranačkih nivoa, pravovremenu razmjenu informacija i usklađeno djelovanje u skladu s važećim izbornim pravilima.
Istovremeno je razgovarano i o političkim okolnostima koje bi mogle utjecati na predstojeći izborni proces, kao i o izazovima koji očekuju Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu.
Političke prilike
Na sjednici je analizirana i ukupna politička situacija u Bosni i Hercegovini.
Predsjedništvo HDZ-a BiH razmatralo je pitanja funkcionisanja državnih institucija, političkog dijaloga između stranaka te mogućnosti postizanja dogovora o ključnim reformama.
Iz stranke je poručeno kako politički dijalog mora biti usmjeren prema održivim rješenjima, uz poštivanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine i ravnopravno učešće sva tri konstitutivna naroda u donošenju odluka.
Takav stav HDZ BiH zastupa već godinama, naglašavajući da bez međusobnog dogovora nije moguće ostvariti političku stabilnost niti ubrzati evropske integracije.
Evropski put
Veliki dio rasprave bio je posvećen evropskom putu Bosne i Hercegovine.
U HDZ-u BiH smatraju da je neophodno nastaviti provođenje preuzetih reformi i ispunjavanje obaveza koje proizlaze iz procesa evropskih integracija.
Istaknuto je kako puna ustavna ravnopravnost hrvatskog naroda i legitimno političko predstavljanje, prema njihovom stavu, predstavljaju važan dio ukupne političke stabilnosti i nastavka evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Upravo je pitanje legitimnog predstavljanja godinama jedno od glavnih političkih zahtjeva HDZ-a BiH i predsjednika stranke Dragana Čovića.
Legitimno predstavljanje
Dragan Čović već duže vrijeme tvrdi da Hrvati moraju imati mogućnost da sami biraju svoje političke predstavnike, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Prema stavu HDZ-a BiH, postojeći izborni sistem ne garantuje da hrvatski narod bira svoje legitimne predstavnike, zbog čega ova stranka insistira na izmjenama Izbornog zakona.
To pitanje posljednjih godina postalo je jedno od najvažnijih političkih tema u Bosni i Hercegovini i gotovo nezaobilazan dio svih pregovora o ustavnim i izbornim reformama.
Međutim, upravo oko tog pitanja pojavljuju se i brojne kritike.
Pitanje Republike Srpske
Dio političke javnosti postavlja pitanje zbog čega se princip legitimnog predstavljanja ne spominje kada je riječ o Hrvatima koji žive u Republici Srpskoj.
Podsjeća se da su hrvatski predstavnici u institucijama Republike Srpske godinama birani uz političku podršku SNSD-a Milorada Dodika.
Najčešće se kao primjer navodi Anja Ljubojević, bivša potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda i članica SNSD-a.
Kritičari navode da HDZ BiH nikada nije osporavao njen politički legitimitet niti pokretao pitanje da li ona predstavlja volju većine hrvatskih birača u Republici Srpskoj.
Zbog toga smatraju da se princip legitimnog predstavljanja primjenjuje različito, zavisno od političkih okolnosti.
Odnos sa Dodikom
HDZ BiH i SNSD godinama zajedno učestvuju u formiranju vlasti na državnom nivou.
Dragan Čović i Milorad Dodik često nastupaju usaglašeno kada je riječ o političkim pitanjima, podršci ili blokadi pojedinih zakona te pregovorima o funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine.
Zbog takvog političkog partnerstva dio javnosti smatra da pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Republici Srpskoj gotovo nikada nije ozbiljnije otvoreno upravo kako ne bi došlo do narušavanja odnosa između HDZ-a BiH i SNSD-a.
Kritičari tvrde da se zbog toga isti politički standardi ne primjenjuju jednako na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Evropski standardi
Istovremeno, pitanje izmjena Izbornog zakona posmatra se i kroz prizmu evropskih integracija.
Evropska unija već godinama naglašava da Bosna i Hercegovina mora provesti presude Evropskog suda za ljudska prava, uključujući predmete Sejdić–Finci, Zornić, Pilav i druge.
Tim presudama traži se uklanjanje diskriminacije građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda ili žive u dijelu zemlje iz kojeg se ne mogu kandidovati za određene funkcije.
Zbog toga evropske institucije očekuju reformu koja će istovremeno zaštititi kolektivna prava konstitutivnih naroda, ali i individualna prava svih građana.
Preporuke Venecijanske komisije
U procesu ocjenjivanja izbornih reformi Evropska unija u velikoj mjeri uvažava preporuke Venecijanske komisije.
Ta komisija u više navrata upozoravala je da nova rješenja ne bi smjela dodatno produbljivati etničke podjele niti uvoditi nove mehanizme koji bi ograničavali biračko pravo građana.
Zbog toga brojni pravni stručnjaci smatraju da će svaka buduća reforma Izbornog zakona morati predstavljati kompromis između zaštite kolektivnih prava i provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Politički paradoks
Upravo tu nastaje najveći politički paradoks.
Sa jedne strane HDZ BiH ističe evropski put kao jedan od svojih glavnih političkih ciljeva.
Sa druge strane, dio prijedloga koje zagovara ova stranka teško se može uskladiti sa zahtjevima Evropske unije ukoliko ne budu dio šire ustavne reforme koja će riješiti i pitanja prava građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
Zbog toga mnogi smatraju da će Bosna i Hercegovina i u narednom periodu teško postići dogovor oko izborne reforme bez šireg političkog kompromisa.
Šta slijedi
Poruke sa sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH pokazale su da će pitanje legitimnog predstavljanja ostati jedan od ključnih političkih prioriteta ove stranke uoči Općih izbora 2026. godine.
Istovremeno, evropske institucije nastavit će insistirati na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava i reformama koje će omogućiti jednaka politička prava svim građanima Bosne i Hercegovine.
Zbog toga će upravo izborna reforma ostati jedno od najtežih političkih pitanja u narednom periodu, a način na koji će domaći politički lideri pokušati uskladiti različite zahtjeve mogao bi imati presudan utjecaj i na evropski put zemlje i na političke odnose nakon izbora.