Pobjeda Darijane Filipović u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije stavila tačku na dugogodišnje zahtjeve HDZ-a za izmjenama Izbornog zakona BiH. Naprotiv, prve poruke Dragana Čovića i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića nakon izbora pokazuju da će ovo pitanje ponovo biti jedna od važnih tema u pregovorima o formiranju vlasti.
Prema dosadašnjim rezultatima izbora, kandidatkinja HDZ-a Darijana Filipović ostvarila je pobjedu i izborila mjesto u Predsjedništvu BiH.
Takav rezultat u HDZ-u i političkom vrhu Hrvatske predstavljen je kao potvrda da su Hrvati ovog puta uspjeli izabrati kandidata kojeg smatraju svojim legitimnim predstavnikom.
Međutim, izborni uspjeh nije doveo do odustajanja od zahtjeva za promjenama izbornih pravila.
Zahtjev ostaje
Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Hrvatske Andrej Plenković čestitao je Filipović na pobjedi i izrazio očekivanje da nakon izbora uslijedi formiranje institucija vlasti.
Istovremeno je jasno stavio do znanja da Zagreb očekuje nastavak razgovora o izmjenama izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.
Plenković je za HRT poručio da očekuje uređenje Izbornog zakona kako se više ne bi ponavljale situacije kojima hrvatski politički predstavnici u BiH i vlasti Hrvatske nisu bili zadovoljni.
Pobjedu Darijane Filipović predstavio je kao povratak onoga što smatra legitimnim hrvatskim predstavljanjem u Predsjedništvu BiH.
Takva poruka pokazuje da za HDZ pobjeda njihove kandidatkinje na ovim izborima nije dokaz da postojeći izborni sistem treba ostati nepromijenjen.
Naprotiv, cilj ostaje promjena pravila kako bi se drugačiji izborni rezultat u budućnosti pokušao onemogućiti.
Čović poslao poruku
Još konkretniju poruku poslao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović tokom obraćanja u izbornoj noći.
“Hvala predstavnicima bošnjačkog naroda što su razumijeli koliko je važno da se pretjerano ne uključuju iako nemamo rješeno izborno zakonodavstvo a moraćemo ga prvo riješiti da više nikada ne strepimo na ovakav način da neko drugi može odlučivati” – kazao je Čović.
Upravo formulacija da izborno zakonodavstvo treba „prvo riješiti“ otvara niz pitanja pred početak pregovora o formiranju nove vlasti.
Prije svega, ostaje nepoznato hoće li HDZ izmjene Izbornog zakona postaviti kao uslov za ulazak u koaliciju, obavezu budućih partnera ili će pitanje izborne reforme postati dio šireg političkog paketa u kojem će se pregovarati i o raspodjeli funkcija i kontroli institucija.
Čović u svom obraćanju nije izričito rekao da će HDZ blokirati formiranje vlasti ukoliko njegovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.
Ipak, poruka da pitanje Izbornog zakona treba riješiti među prvim poslovima jasno pokazuje da ova tema neće nestati iz političkih pregovora.
Šta kaže Ustav?
Istovremeno je važno napraviti razliku između političkog zahtjeva HDZ-a i postojećih ustavnih pravila.
Prema važećem ustavnom rješenju, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH biraju se neposredno s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, pri čemu svaki birač može glasati za jedno mjesto.
Postojeći sistem ne propisuje da birač može glasati isključivo za kandidata koji pripada njegovom narodu.
Upravo oko tog pitanja godinama traje politički spor.
HDZ insistira na modelu koji bi, prema njihovom tumačenju, garantovao da hrvatskog člana Predsjedništva dominantno biraju hrvatski birači, dok protivnici takvog rješenja upozoravaju na dodatno produbljivanje etničkih podjela u izbornom sistemu.
Nova politička trgovina?
Nakon izbora počinje proces formiranja vlasti, a upravo u toj fazi HDZ dobija prostor da pitanje Izbornog zakona ponovo postavi za pregovarački sto.
U stranačkom saopćenju nakon izbora Čović je poručio da je HDZ spreman za razgovore o uspostavi vlasti, dok je rezultat Darijane Filipović predstavljen kao potvrda podrške politici stranke.
Zbog toga bi zahtjev za izmjenama Izbornog zakona mogao postati važna pregovaračka poluga.
Potencijalni koalicioni partneri mogli bi se suočiti s paketom političkih zahtjeva koji neće obuhvatati samo raspodjelu ministarskih mjesta, rukovodećih funkcija i pozicija unutar institucija, već i obavezu da se ponovo otvori pitanje izbornih pravila.
Za sada, međutim, nema potvrde da je takav dogovor već napravljen.
Također nema potvrde koje bi konkretne institucije HDZ mogao tražiti u budućim pregovorima niti da će Čović posegnuti za blokadama ukoliko njegovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.
Stari problem ostaje
Ono što je već sada jasno jeste da pobjeda Darijane Filipović nije zatvorila pitanje koje je godinama opterećivalo političke odnose u Federaciji BiH.
Čović i Plenković sada zahtjev za izmjenama Izbornog zakona otvaraju iz znatno drugačije političke pozicije.
HDZ ovog puta ima svoju kandidatkinju u Predsjedništvu BiH, ali istovremeno želi promijeniti izborni sistem kako u budućnosti ne bi zavisio od ponašanja birača koji nisu dio hrvatskog biračkog tijela.
Čovićeva zahvalnost predstavnicima bošnjačkog naroda „što su razumjeli koliko je važno da se pretjerano ne uključuju“ dodatno pokazuje kako HDZ tumači ovogodišnji izborni rezultat.
Umjesto da pobjeda Filipović zatvori višegodišnji spor, pitanje Izbornog zakona tako se već nakon izbora vraća u središte političke scene.
Slijede pregovori
Pravi odgovor na pitanje hoće li Dragan Čović ponovo posegnuti za uvjetovanjima i političkim pritiscima mogao bi biti poznat tek kada počnu ozbiljni pregovori o uspostavljanju nove vlasti.
Ključno će biti pitanje da li će se parlamentarne većine pokušati formirati na osnovu zajedničkog programa ili će HDZ prethodno insistirati na prihvatanju svojih zahtjeva u vezi s Izbornim zakonom.
Ukoliko izmjene izbornog zakonodavstva postanu čvrst uslov za formiranje vlasti, a između potencijalnih partnera ne bude saglasnosti o sadržaju reforme, Bosna i Hercegovina mogla bi ponovo ući u period dugih pregovora i institucionalnog zastoja.
Pobjeda Darijane Filipović tako jeste riješila pitanje ko će u narednom mandatu zauzeti mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali očigledno nije riješila politički spor oko načina njegovog izbora.
Čović je već najavio šta smatra jednim od prvih poslova nakon izbora. Sada ostaje da se vidi hoće li taj zahtjev biti predmet političkog kompromisa ili nova poluga za uvjetovanja, pritiske i moguće blokade prilikom formiranja vlasti.