Visoki predstavnik Christian Schmidt u opširnom intervjuu za njemački Süddeutsche Zeitung govorio je o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, pritiscima, secesionističkoj retorici i odnosima unutar države. Posebnu pažnju izazvale su njegove tvrdnje o atmosferi koja se stvara prema muslimanima u BiH, ali i upozorenja o političkim blokadama, državnoj imovini i sigurnosnim rizicima.
Schmidt je poručio da pojedini političari u Bosni i Hercegovini svjesno pokušavaju prikazati stanje u zemlji kao sukob civilizacija, što, prema njegovim riječima, dodatno produbljuje podjele i podstiče političke tenzije.
Oštra upozorenja
– Neki političari ovdje lažno prikazuju situaciju kao da se u zemlji trenutno odvija „sukob civilizacija“ – rekao je Schmidt.
Govoreći o položaju muslimana u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik upozorio je da se u javnosti šire netačne tvrdnje o Islamskoj zajednici i njenim navodnim vezama sa Iranom.
– Tvrdnje da je „islamska zajednica potpuno proiranska“ jednostavno su neistinite – poručio je Schmidt.
Dodao je da je upravo takva retorika doprinijela stvaranju veoma opasne političke atmosfere u zemlji.
– Muslimansko stanovništvo izloženo je svakoj zamislivoj uvredi. A atmosfera koja se na ovaj način podiže iskorištava se za legitimizaciju secesije Republike Srpske – rekao je Schmidt.
Prema njegovim riječima, podizanje tenzija i stvaranje straha među građanima koristi se za opravdavanje političkih projekata koji vode ka destabilizaciji Bosne i Hercegovine.
Blokade institucija
Schmidt je upozorio da problem ne predstavljaju samo politički predstavnici iz Republike Srpske, nego i stalne blokade unutar državnih institucija.
Posebno je govorio o radu Doma naroda, gdje su, kako tvrdi, predstavnici hrvatskih i srpskih stranaka više puta zajedno blokirali kvorum i zaustavljali donošenje zakona.
Takva situacija, prema njegovim riječima, dodatno usporava evropski put Bosne i Hercegovine i otežava provođenje važnih reformi.
Visoki predstavnik upozorio je i na ozbiljan problem u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorizma.
– Bosna i Hercegovina nije usvojila gotovo ništa od mjera koje traži Vijeće Evrope u vezi sa sprječavanjem pranja novca i finansiranja terorizma – rekao je Schmidt.
Dodao je da zbog toga postoji velika vjerovatnoća da BiH završi na sivoj listi zemalja sa rizikom od pranja novca.
– To je pravi korak unazad za zemlju – upozorio je Schmidt.
Državna imovina
Jedna od centralnih tema intervjua bilo je pitanje državne imovine, koje već godinama izaziva političke sukobe u Bosni i Hercegovini.
Süddeutsche Zeitung navodi da Sjedinjene Američke Države žele brzo rješenje ovog pitanja, posebno zbog planiranog plinovoda koji bi trebala graditi kompanija povezana sa krugovima bliskim Donaldu Trumpu.
– Da, time je u temu ušla nova dinamika – rekao je Schmidt.
Dodao je da raste nezadovoljstvo i među lokalnim vlastima jer mnogi gradonačelnici i načelnici ne mogu realizovati ni osnovne infrastrukturne projekte zbog neriješenog pitanja državne imovine.
– Često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu – naveo je Schmidt.
Govoreći o mogućim rješenjima, rekao je da njegov tim radi na modelu prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala o tome za koje svrhe se može koristiti državna zemlja.
Tema plinovoda
Schmidt se osvrnuo i na projekat plinovoda, navodeći da se on temelji na studiji izvodljivosti staroj šest godina koju je prvobitno podržala Evropska unija.
Cilj projekta, kako je rekao, bio je smanjenje utjecaja ruskog Gazproma na energetski sektor regiona.
Međutim, istakao je da se Evropska unija u međuvremenu povukla iz projekta.
– Sada su Europljani vani – rekao je Schmidt.
Posebnu pažnju izazvao je dio intervjua u kojem je govorio o reakcijama Milorada Dodika nakon najava mogućeg novog uređenja pitanja državne imovine.
Schmidt tvrdi da mu je Dodik otvoreno poručio kako bi rješenje koje nije u skladu sa stavovima Republike Srpske moglo predstavljati povod za proglašenje nezavisnosti RS-a.
– Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim predodžbama, to bio casus belli za neovisnost Republike Srpske – rekao je Schmidt.
Poruka međunarodnoj zajednici
Visoki predstavnik poručio je da očekuje odlučnu reakciju međunarodne zajednice i odbijanje bilo kakvih prijetnji secesijom.
– Računam na to da će se međunarodna zajednica odlučno pozabaviti takvim pogledima i da se neće dati impresionirati – kazao je Schmidt.
Govoreći o budućnosti OHR-a, Schmidt je rekao da Bosna i Hercegovina i dalje treba visokog predstavnika zbog osjetljive političke i sigurnosne situacije.
– Sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije nude određenu garanciju ljudima – rekao je.
Otkrio je i da bi Vijeće za implementaciju mira trebalo zasjedati početkom juna kako bi se razgovaralo o njegovom nasljedniku.
– Kandidati za funkciju visokog predstavnika u BiH ne rastu na drveću – rekao je Schmidt.
Na kraju intervjua priznao je da dugotrajno oslanjanje na OHR nije zdravo za demokratski razvoj Bosne i Hercegovine.
– To je, naravno, nezdravo za demokraciju – rekao je Schmidt.
Budućem visokom predstavniku poslao je i jasnu poruku.
– Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donositelja odluka. Mjeri ih samo prema njihovim djelima – zaključio je Schmidt.