Novo ime sve glasnije kruži diplomatskim krugovima kada je riječ o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta na čelu Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Informacije koje dolaze iz regionalnih medija izazvale su veliku pažnju javnosti, a posebno je odjeknula činjenica da kabinet bivšeg predsjednika Slovenije nije želio potvrditi niti demantovati navode o njegovoj mogućoj kandidaturi.
Kako prenose bosanskohercegovački i slovenski mediji, bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor spominje se kao jedan od ozbiljnih kandidata za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Iako zvanične potvrde još nema, diplomatske spekulacije posljednjih dana postaju sve intenzivnije.
Sve glasnije spekulacije
Na upite medija o eventualnim pregovorima i mogućem preuzimanju funkcije visokog predstavnika, iz Pahorovog kabineta stigao je veoma kratak odgovor.
– Nemamo komentar – poručili su iz njegovog kabineta.
Upravo takav odgovor dodatno je podgrijao spekulacije da se iza zatvorenih vrata vode ozbiljni razgovori o njegovom mogućem angažmanu u Bosni i Hercegovini.
Prema informacijama koje kruže diplomatskim krugovima, dio članica Vijeća za implementaciju mira smatra da bi Borut Pahor mogao biti prihvatljivo rješenje zbog svog dugogodišnjeg političkog iskustva i odnosa koje ima sa liderima u regionu.
Sve češće se navodi da bi upravo on mogao naslijediti Christiana Schmidta na čelu OHR-a, a očekuje se da bi ime novog visokog predstavnika moglo biti poznato već početkom narednog mjeseca.
Schmidtova izjava
Posebnu pažnju izazvala je i nedavna izjava Christiana Schmidta u kojoj je, govoreći o svom odlasku sa funkcije, indirektno spomenuo Sloveniju.
Dio diplomata i političkih analitičara takvu izjavu protumačio je kao signal da se već ozbiljno razgovara o kandidatu iz Slovenije.
Iako zvaničnih potvrda nema, sve više medija u regionu upravo Boruta Pahora navodi kao najizglednije ime za funkciju visokog predstavnika.
Njegova eventualna kandidatura izazvala je različite reakcije u političkim krugovima Bosne i Hercegovine, posebno zbog njegovih ranijih stavova o unutrašnjim političkim pitanjima u zemlji.
Komentari o BiH
Borut Pahor je ranije u više navrata govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a posebno o pitanju Izbornog zakona i funkcionisanju institucija.
U jednom od svojih ranijih istupa komentarisao je i suspenziju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, kada je izostavljen potpis potpredsjednika Federacije Refika Lende.
Govoreći o tom slučaju, istakao je da legitimitet vlasti može biti ozbiljno narušen ukoliko građani ne doživljavaju izbore kao pošten i legitiman proces.
– Za izbore je veoma važno da postoji saglasnost da su legitimni, a tada to nije bio slučaj zbog određenih odluka koje su donesene. U izbornom procesu ne možete jednima davati više, a drugima manje prava, jer se time gubi legitimitet izbora. Potrebno je mnogo više dijaloga kako bi se došlo do održivih rješenja – rekao je Pahor.
Njegove izjave tada su izazvale brojne reakcije u Bosni i Hercegovini, posebno među političkim strankama koje su različito tumačile odluke visokog predstavnika i način formiranja vlasti u Federaciji BiH.
Pitanje Izbornog zakona
Bivši predsjednik Slovenije govorio je i o optužbama da HDZ BiH pokušava izmijeniti Izborni zakon prema vlastitim političkim interesima.
Tom prilikom naglasio je da rješenja za političke sporove moraju pronaći domaći politički lideri kroz dijalog i dogovor unutar Bosne i Hercegovine.
Gostujući u programu Hayat televizije, poručio je da bi najbolje bilo da zakonska rješenja nastaju unutar institucija države, bez nametanja međunarodne zajednice.
– Za legitimitet cijelog procesa najbolje je kada zakonska rješenja nastanu unutar same države, bez uplitanja visokog predstavnika i međunarodne zajednice – rekao je Pahor.
Ovakve izjave sada se ponovo analiziraju u kontekstu mogućnosti da upravo on preuzme funkciju visokog predstavnika.
Velika očekivanja
Funkcija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini godinama izaziva političke polemike i podijeljene stavove među domaćim političarima, ali i međunarodnim zvaničnicima.
Dok jedni smatraju da je OHR i dalje neophodan za očuvanje stabilnosti i provođenje Dejtonskog sporazuma, drugi tvrde da je vrijeme za zatvaranje međunarodne supervizije i veće preuzimanje odgovornosti domaćih institucija.
Ukoliko bi Borut Pahor zaista postao novi visoki predstavnik, njegovi raniji stavovi o dijalogu, legitimnosti izbora i ulozi međunarodne zajednice mogli bi imati značajan uticaj na buduće političke procese u Bosni i Hercegovini.
Za sada zvanične potvrde nema, ali činjenica da njegovo ime sve češće spominju i regionalni mediji i diplomatski izvori pokazuje da bi naredni period mogao donijeti velike promjene na vrhu međunarodne administracije u Bosni i Hercegovini.
Pogledajte PRILOG!