Politička drama oko otvaranja novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci prerasta u mnogo širu priču o odnosima moći u Bosni i Hercegovini. Reakcije koje su uslijedile nakon odluke da se prijelaz otvori bez političkog konsenzusa izazvale su burne rasprave, a posebnu pažnju privukao je tekst novinara i kolumniste Dragana Bursaća koji je odjeknuo širom regiona.
U središtu njegove analize nalazi se tvrdnja da se ključni politički procesi u Bosni i Hercegovini sve češće odvijaju bez stvarnog uticaja bošnjačkih političkih predstavnika, dok glavnu riječ vode SNSD i HDZ uz, kako navodi, prešutnu podršku međunarodne zajednice.
Politička slika
Bursać u svom tekstu koristi upečatljivu metaforu trojice dječaka koji igraju videoigricu. Dvojica aktivno upravljaju igrom, dok treći sjedi sa strane držeći džojstik koji nije povezan sa sistemom.
Prema njegovom viđenju, upravo tako danas izgleda pozicija bošnjačke politike u Bosni i Hercegovini.
– Trojka učestvuje na sastancima sa Dodikovim i Čovićevim saradnicima, sjedi za stolom sa predstavnicima međunarodne zajednice, daje izjave i prisustvuje ceremonijama vlasti, ali bez stvarnog uticaja na procese koji određuju sudbinu države – navodi Bursać.
Kao najnoviji primjer naveo je upravo slučaj Bosanske Gradiške i otvaranja novog graničnog prijelaza nakon što u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije postignut konsenzus.
Spor oko prijelaza
Nakon što je član Upravnog odbora UIO BiH Zijad Krnjić glasao protiv otvaranja prijelaza zbog neriješenog pitanja raspodjele prihoda od PDV-a i dugovanja Republike Srpske prema Federaciji BiH, činilo se da će pitanje ostati blokirano do političkog dogovora.
Međutim, situacija se ubrzo promijenila.
– SNSD i HDZ odlučili su da političku volju pretvore u gotovu stvar, bez obzira na procedure i institucionalna pravila – navodi Bursać.
Posebno je pažnju izazvala izjava ministra finansija BiH Srđana Amidžića koji je poručio da će prijelaz biti otvoren “kud puklo da puklo”.
Nedugo nakon toga zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Ivica Bošnjak donio je odluku o privremenom otvaranju prijelaza.
– I gle čuda, prelaz je otvoren gotovo momentalno – navodi Bursać.
Reakcija Evropske unije
Jedan od centralnih dijelova njegove analize odnosi se na reakciju Delegacije Evropske unije.
Umjesto kritika zbog zaobilaženja procedura i izostanka konsenzusa, iz Evropske unije stigle su pohvale zbog brze reakcije i rasterećenja saobraćaja.
– Kao da nije riječ o zemlji u kojoj se tri decenije sistematski urušavaju institucije. Kao da nije riječ o državi u kojoj svaki presedan postaje model za novo zaobilaženje zakona – piše Bursać.
Prema njegovom mišljenju, upravo taj odnos međunarodne zajednice pokazuje stvarni politički balans u Bosni i Hercegovini.
– Bosanska Gradiška i spor oko graničnog prelaza pokazali su ono što se godinama prikriva diplomatskim frazama o partnerstvu, reformama i evropskom putu. Pokazali su da danas u očima međunarodne zajednice, a naročito Evropske unije, ne postoji ozbiljan politički subjekt koji zastupa bošnjačke interese – navodi Bursać.
Kritika Trojke
Veliki dio teksta odnosi se i na kritiku stranaka Trojke, za koje smatra da su izgubile stvarni politički uticaj.
– Formalno postoje stranke koje dobijaju većinski bošnjačke glasove. Formalno postoje ministri, koalicioni partneri i predstavnici vlasti. U političkoj realnosti njihov uticaj sve više podsjeća na džojstik iz Efendićeve meme, prisutan je u kadru, ali nije povezan sa sistemom – piše Bursać.
Navodi da se zahtjevi SNSD-a i HDZ-a vrlo brzo pretvaraju u konkretne političke odluke, dok stavovi bošnjačkih stranaka najčešće ostaju bez efekta.
– Kada HDZ nešto zahtijeva, otvara se prostor za dogovor. Kada SNSD blokira institucije, svi traže kompromis. Kada HDZ i SNSD zajednički odluče šta žele, vrlo brzo se pronađe izvršno rješenje. Kada bošnjačke stranke iznesu stav, najčešće slijedi ignorisanje – navodi Bursać.
Posebno se osvrnuo na tvrdnje da će dolazak Trojke donijeti novu eru evropskih standarda i funkcionalne države.
– Godinama se govorilo da će međunarodna zajednica konačno stati iza institucija Bosne i Hercegovine. Na kraju je stala iza političkih aranžmana HDZ-a i SNSD-a – navodi Bursać.
Uloga Krnjića
Govoreći o cijelom slučaju, Bursać smatra da je Zijad Krnjić bio jedini koji je pokušao insistirati na institucionalnim pravilima i pitanju raspodjele novca između entiteta.
– U slučaju Bosanske Gradiške taj refleks pokazao je samo jedan čovjek, Zijad Krnjić, insistirajući da se pitanje raspodjele novca između entiteta ne može jednostavno gurnuti pod tepih. Tu se njegova politička podrška uglavnom završila – piše Bursać.
Sa druge strane, tvrdi da su SNSD i HDZ imali unaprijed pripremljen politički mehanizam za realizaciju svojih ciljeva.
– Odluka je bila spremna, politička podrška osigurana, a evropsko „razumijevanje“ gotovo trenutno – navodi Bursać.
Upozorenje za BiH
Na kraju analize upozorava da Bosna i Hercegovina opasno klizi prema modelu u kojem ključne odluke donose dva politička centra moći, dok treći služi samo kao formalni dokaz ravnoteže.
– Bosanska Gradiška je upozorenje da se Bosna i Hercegovina pretvara u sistem u kojem dva politička centra upravljaju procesima, dok treći služi kao dokaz da je igra navodno zajednička i legitimna – zaključuje Bursać.
Dodaje da problem više nije samo pitanje jednog graničnog prijelaza ili političkog spora, nego pitanje stvarnog političkog predstavljanja i ravnopravnosti unutar Bosne i Hercegovine.