Može li novi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine donijeti drugačije političke odnose i prekinuti praksu međusobnih sukoba koja je godinama obilježavala rad ove institucije? Novoizabrana članica Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Darijana Filipović najavila je da će se zalagati za više saradnje, manje blokada i zajedničko djelovanje u pitanjima koja su važna za sve građane, otkrivši pritom da je već razgovarala s Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović.
Prvi razgovori nakon izbora
Darijana Filipović, koja je na izborima osvojila mandat članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, govorila je o svojim očekivanjima od naredne četiri godine i političkim prioritetima kojima namjerava posvetiti pažnju.
U razgovoru za Fenu istakla je da je period neposredno nakon izbora provela zahvaljujući biračima na podršci i odgovarajući na brojne poruke koje je dobila. Istovremeno je započela pripreme za preuzimanje dužnosti, analizirajući izborne rezultate i političke okolnosti u kojima će djelovati novi saziv Predsjedništva.
Posebno je naglasila da želi promijeniti način na koji građani doživljavaju ovu državnu instituciju. Prema njenom mišljenju, Predsjedništvo ne bi trebalo biti prepoznatljivo prvenstveno po neslaganjima i političkim sukobima, nego po odlukama koje doprinose stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine.
– Želim da u sljedeće četiri godine Predsjedništvo BiH prestane biti institucija koju ljudi prvenstveno povezuju s podjelama, blokadama i odnosom dva prema jedan – poručila je Filipović.
Ova izjava pokazuje da novoizabrana članica Predsjedništva želi staviti naglasak na međusobni dijalog, iako će se u radu institucije susretati s političkim predstavnicima koji imaju različite stavove o brojnim državnim pitanjima.
Čestitke političkim kolegama
Jedna od prvih aktivnosti Filipović nakon izbora bila je komunikacija s ostalim članovima budućeg saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Potvrdila je da je čestitala Denisu Bećiroviću i Željki Cvijanović te da su već ostvarili kontakt. Prema njenim riječima, činjenica da dolaze iz različitih političkih sredina ne mora predstavljati prepreku za saradnju.
Filipović smatra da razlike u političkim pogledima predstavljaju sastavni dio demokratskog sistema, ali da ne bi trebale onemogućiti dogovor o temeljnim interesima države i njenih građana.
Među pitanjima oko kojih očekuje mogućnost saradnje izdvojila je mir, sigurnost, evropske integracije, funkcionisanje institucija i unapređenje životnog standarda.
Time je nastojala poslati poruku da novi saziv Predsjedništva može djelovati na osnovu zajedničkih ciljeva, čak i kada ne postoji potpuna saglasnost o svim političkim temama.
Nismo svi isti
Govoreći o različitostima u Bosni i Hercegovini, Filipović je naglasila da ne očekuje potpunu političku ili društvenu saglasnost, ali smatra da ravnopravnost mora predstavljati osnovu zajedničkog djelovanja.
Posebno je istakla potrebu da se uvažavaju različiti identiteti, politička uvjerenja i interesi, bez odustajanja od principa jednake vrijednosti svih građana.
– Voljela bih da Predsjedništvo BiH postane primjer onoga što Bosna i Hercegovina može biti. Ne zemlja u kojoj smo svi isti, jer nismo i nikada nećemo biti, nego zemlja u kojoj svi vrijedimo jednako. Čestitala sam Bećiroviću i Cvijanović. Čuli smo se. Imat ćemo različite stavove. To je normalno. Ali ne moramo isto gledati na svako pitanje da bismo se dogovorili da su mir, stabilnost, evropski put, funkcionalne institucije i bolji život ljudi zajednički interes – istakla je Filipović.
Njena poruka zasniva se na stavu da političke razlike ne moraju nužno dovoditi do institucionalnih blokada. U složenom ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine takav pristup podrazumijeva spremnost na razgovor i pronalaženje rješenja koja mogu dobiti podršku različitih političkih predstavnika.
Ipak, stvarni dometi najavljene saradnje zavisit će od konkretnih odluka i sposobnosti članova Predsjedništva da usaglase stavove o pitanjima iz svoje nadležnosti.
Vanjska politika kao prioritet
Filipović je posebnu pažnju posvetila ustavnim nadležnostima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, naročito u oblasti vanjske politike i međunarodnog predstavljanja države.
Prema njenom mišljenju, ove nadležnosti trebalo bi koristiti za jačanje međunarodnih odnosa, otvaranje novih mogućnosti saradnje i unapređenje položaja Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo BiH ima važnu ulogu u vođenju vanjske politike, imenovanju diplomatskih predstavnika i predstavljanju države u međunarodnim odnosima. Zbog toga su dogovori njegovih članova značajni za kontinuitet diplomatskog djelovanja.
Filipović smatra da politička neslaganja ne bi trebala postati prepreka za ostvarivanje tih ciljeva. Istovremeno je najavila da će se tokom mandata zalagati za pitanja koja smatra važnim za ravnopravnost hrvatskog naroda.
– Predsjedništvo ima vrlo ozbiljne ustavne ovlasti upravo u vanjskoj politici, međunarodnom predstavljanju i diplomatiji i želim da se one koriste za otvaranje vrata ovoj zemlji, a ne za proizvodnju novih problema. Nakon ovih izbora imamo priliku bez suvišnih tenzija trajno osigurati ravnopravnost Hrvata, no to je tek početak puta za uspješnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu. Zato ću se kroz ovaj mandat voditi onim s čime smo ušli u kampanju boriti se za ono što vrijedi i vjerujem da ćemo napraviti pozivitne pomake – poručila je Filipović.
Ovim riječima povezala je pitanje međunarodnog djelovanja s unutrašnjim političkim odnosima, naglašavajući da stabilnost i ravnopravnost smatra važnim preduslovima za napredak države.
Ravnopravnost i politički dogovor
Pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda zauzima značajno mjesto u političkom programu koji zastupa Filipović. Njena izjava pokazuje da ovu temu namjerava zadržati među prioritetima i nakon preuzimanja dužnosti.
Istovremeno, nastojala je naglasiti da rješavanje političkih neslaganja ne mora biti praćeno dodatnim tenzijama. Prema njenom pristupu, razgovori i institucionalni dogovori trebali bi imati prednost nad javnim sukobima.
U Bosni i Hercegovini pitanje političkog predstavljanja i ravnopravnosti konstitutivnih naroda već dugo predstavlja predmet različitih tumačenja. Političke stranke imaju različite prijedloge o tome kako osigurati ravnotežu između kolektivnih prava i jednakosti građana.
Zbog toga će eventualne promjene zahtijevati širu političku saglasnost i poštovanje ustavnih procedura. Sama podrška jednog člana Predsjedništva nije dovoljna za rješavanje pitanja koja uključuju nadležnosti drugih institucija.
Ipak, Predsjedništvo može imati važnu ulogu u stvaranju političke atmosfere pogodnije za razgovore i međustranačku saradnju.
Nove izborne tehnologije
Pored političkih odnosa, Filipović je govorila i o organizaciji izbornog procesa, posebno o primjeni novih tehnologija na biračkim mjestima.
Prema njenoj ocjeni, izbori su protekli uspješno uprkos početnim poteškoćama s kojima su se suočavali pojedini birački odbori i birači.
Uvođenje novih tehnologija predstavljalo je značajnu promjenu u organizaciji glasanja, zbog čega su se određeni problemi mogli pojaviti tokom prilagođavanja novim procedurama.
Filipović je ocijenila da su tehnološka rješenja doprinijela većoj transparentnosti i pouzdanijem utvrđivanju izborne volje građana. Istovremeno je priznala da su tokom procesa postojale određene nepravilnosti.
Zahvalila je svima koji su učestvovali u organizaciji izbora, naglašavajući značaj njihovog angažmana u provođenju složenih tehničkih procedura.
Jasna volja birača
Filipović smatra da su izborni rezultati pokazali političko opredjeljenje građana i da je primjena novih tehnologija dodatno doprinijela njihovoj vjerodostojnosti.
– Volja birača je jasna. To su sada potvrdile i nove izborne tehnologije – kazala je Filipović.
Prema njenoj ocjeni, Bosna i Hercegovina provela je tehnički zahtjevan izborni proces u kojem je transparentnost imala posebno važnu ulogu.
Ipak, potpuna ocjena uspješnosti novih tehnologija zahtijeva analizu zvaničnih izvještaja nadležnih izbornih institucija, uključujući podatke o eventualnim nepravilnostima i tehničkim poteškoćama.
Nove tehnologije mogu doprinijeti većoj kontroli izbornog procesa, ali njihova efikasnost zavisi i od pravilne primjene, obuke biračkih odbora i funkcionisanja nadzornih mehanizama.
U tom smislu iskustva iz provedenih izbora mogu poslužiti kao osnova za dodatno unapređenje izbornih procedura.
Očekivanja od novog saziva
Poruke Darijane Filipović dolaze u trenutku kada se od budućeg saziva Predsjedništva očekuje definisanje političkih prioriteta i uspostavljanje međusobnih odnosa.
Njena najava saradnje s Bećirovićem i Cvijanović pokazuje spremnost na početni dijalog, ali ne znači da su već postignuti konkretni dogovori o najvažnijim državnim pitanjima.
Različiti politički stavovi vjerovatno će ostati prisutni, posebno u oblastima u kojima postoje dugogodišnja neslaganja među strankama i njihovim predstavnicima.
Međutim, način na koji će članovi Predsjedništva pristupati tim razlikama može značajno utjecati na rad institucije.
Filipović je najavila da želi Predsjedništvo koje će biti prepoznatljivo po zajedničkim interesima, a ne po stalnim sukobima i blokadama. Ostvarivanje takvog cilja zahtijevat će spremnost svih članova na saradnju i poštovanje ustavnih nadležnosti.
Posebno važna bit će pitanja vanjske politike, evropskih integracija i međunarodnog predstavljanja, gdje Predsjedništvo ima neposrednu institucionalnu odgovornost.
Između najava i odluka
Izjave novoizabrane članice Predsjedništva predstavljaju najavu političkog pristupa koji želi zastupati tokom četverogodišnjeg mandata.
Njena poruka o jednakosti, uvažavanju različitosti i zajedničkim interesima može predstavljati osnovu za saradnju, ali će stvarni rezultati zavisiti od odluka koje budu donosili članovi Predsjedništva.
Posebnu pažnju privlači činjenica da je već razgovarala s Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović, čime je potvrdila da je komunikacija među budućim članovima započela.
Ipak, početni kontakti predstavljaju tek prvi korak. Pred novim sazivom nalaze se pitanja koja zahtijevaju političko usaglašavanje, institucionalnu odgovornost i kontinuitet u provođenju dogovorenih odluka.
Filipović je jasno poručila da različiti stavovi ne moraju značiti i nemogućnost saradnje. Hoće li se takav pristup ostvariti u praksi, pokazat će konkretni potezi Predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom predstojećeg mandata.