Predizborna atmosfera u Federaciji BiH već se zahuktava, a prema informacijama o internom istraživanju javnog mnijenja koje je naručio SDP BiH, politička scena mogla bi doživjeti ozbiljne promjene na narednim parlamentarnim izborima. Anketa je rađena za unutarstranačke potrebe i fokusirana je na raspoloženje birača, posebno kada je riječ o strankama vlasti i opozicije. Rezultati, kako se navodi, nisu naročito ohrabrujući za vladajući blok.
Istraživanje ukazuje na slabljenje pojedinih partija Trojke, dok dio opozicionih stranaka bilježi rast podrške.
Najveći pad
Prema navodima iz ankete, najlošije bi mogla proći stranka Narod i pravda. Procjene pokazuju značajan gubitak podrške birača u odnosu na prethodni izborni ciklus, a spominje se i mogućnost da izgubi više od polovine dosadašnjih glasova.
Takav rezultat, ukoliko bi se potvrdio na izborima, značio bi ozbiljan udarac za politički uticaj ove stranke i njenu pregovaračku snagu nakon izbora, posebno u formiranju budućih vlasti.
SDP i Naša stranka
Ni Socijaldemokratska partija, koja je naručila istraživanje, ne dobija pozitivne signale. Prema procjenama, SDP bi mogao zabilježiti blagi pad podrške, do deset posto u odnosu na izbore 2022. godine kada je osvojio oko 130 hiljada glasova.
Sa druge strane, Naša stranka prema istim procjenama zadržava stabilan rejting i mogla bi ponoviti rezultat iz prethodnog izbornog ciklusa. To bi je učinilo najstabilnijim dijelom vladajuće koalicije, barem kada je riječ o podršci birača.
Opozicione partije
Kada je riječ o opoziciji, rezultati su neujednačeni. Demokratska fronta, prema istim podacima, bilježi manji pad podrške, sličan trendu koji se predviđa i za SDP.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu bilježi umjeren rast, procijenjen između pet i deset posto, ali bez dramatičnog skoka koji bi značajno promijenio odnose snaga.
Rast SDA
Najveći dobitnik, prema raspoloženju birača zabilježenom u anketi, mogla bi biti Stranka demokratske akcije. Navodi se da bi mogla popraviti rezultat iz prethodnih izbora, približno u mjeri u kojoj je ranije povećala podršku na lokalnim izborima.
Takav trend bi značio povratak dijela birača koji su ranije podržali druge političke opcije, ali i moguće preslagivanje odnosa snaga nakon izbora.
Bez predsjedničke utrke
Istraživanje nije obuhvatilo utrku za člana Predsjedništva BiH, jer stranke još nisu predstavile sve kandidate. Upravo taj segment kampanje često ima snažan uticaj na ukupni izborni rezultat, pa bi konačna slika političkih odnosa mogla zavisiti i od imena kandidata i njihove kampanje.
Za sada se može zaključiti da politička scena ulazi u neizvjesnu izbornu godinu. Ankete, iako ne moraju nužno predvidjeti konačan ishod, često pokazuju raspoloženje birača i smjer političkih kretanja, a ono trenutno sugerira moguća pomjeranja i tešku borbu za svaki glas.