Dok političke tenzije rastu, a izbori se približavaju, sve češće se otvaraju pitanja koja godinama opterećuju političku scenu Bosne i Hercegovine. Među njima su blokade institucija, izmjene Izbornog zakona, odnos među narodima i sve glasnije priče o mogućem trećem entitetu.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatko Miletić govorio je o aktuelnim političkim temama, radu državnih institucija, sukobu s Draganom Čovićem, ali i mogućim promjenama izbornog sistema koje bi mogle odrediti budućnost zemlje.
Odgovornost i ostavka
Komentarišući ostavku Anje Ljubojević na mjesto potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske, Miletić smatra da je politička odgovornost trebala biti pokazana mnogo ranije i bez bilo čijeg pritiska.
Prema njegovim riječima, javni funkcioneri moraju sami preuzeti odgovornost za svoje postupke, posebno kada su u pitanju događaji koji izazivaju veliku pažnju javnosti.
– Za tu informaciju sam upravo sada čuo kod vas. Mislim da tu postoje dva ili tri konteksta koja bi građanima mogla biti interesantna. Prvo, smatram da je ta dama trebala sama podnijeti ostavku, a ne da na to utiče predsjednik SNSD-a. Čim se to desilo, trebala je, u kontekstu lične odgovornosti, odmah podnijeti ostavku – rekao je Zlatko Miletić.
Govoreći o njenim ranijim izjavama vezanim za saobraćaj i sigurnost na putevima, Miletić je poručio da je poznavanje zakonskih propisa osnovna obaveza svakog vozača.
– Drugo, iz njenih istupa se vidi da očigledno ne poznaje dovoljno propise i Zakon o sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini. To uključuje i njenu raniju izjavu o takozvanim sporim vozačima. Na određenim kategorijama puteva postoje jasno propisana ograničenja, a to je nešto što se uči prilikom polaganja vozačkog ispita – rekao je Zlatko Miletić.
Posebno je naglasio važnost poštivanja zakona koji tretiraju bahatu vožnju i odgovornost svih učesnika u saobraćaju.
– Treća stvar, po meni i najvažnija, odnosi se na nedavno usvojene izmjene zakona koje tretiraju bahatu vožnju. Očigledno je da je ona jedan od takvih vozača. Ako je pod utjecajem alkohola izazvala saobraćajnu nezgodu, sreća je da u toj situaciji nije stradao neko od nedužnih građana ili prolaznika. Sreća je da je sve završilo bez težih posljedica. Što se tiče odgovornosti za slupano službeno vozilo i drugih okolnosti, to će utvrditi nadležni istražni organi, koji će procijeniti postoji li prekršajna ili krivična odgovornost – rekao je Zlatko Miletić.
Blokirani Dom naroda
Miletić je izrazio veliko nezadovoljstvo radom Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tvrdeći da institucija već duži period praktično ne funkcioniše.
Prema njegovim riječima, brojne sjednice nisu održane ili su prekinute zbog političkih blokada, što direktno utiče na evropski put Bosne i Hercegovine i usvajanje važnih reformskih zakona.
– Moram reći da bi nam za tu temu trebala cijela emisija, ali pokušat ću biti što kraći. Mnogo je toga što nismo uradili, a trebali smo. Moram podsjetiti da je Dom naroda praktično blokiran već punih 14 mjeseci. Ništa se ne radi. To se dešava u koordinaciji između određenih delegata i zastupnika. Koliko se mogu sjetiti, oko 16 sjednica je odgođeno ili prekinuto na potpuno neustavan i nezakonit način, jer pojedini ljudi iz razloga poznatih samo njima ne žele učestvovati u radu Doma naroda – rekao je Zlatko Miletić.
Govoreći o odgovornosti za takvo stanje, direktno je ukazao na dvije političke stranke čiji delegati, kako tvrdi, svojim potezima onemogućavaju normalan rad institucije.
– Najveću odgovornost snose delegati iz dvije političke stranke. Njih šest se, uslovno rečeno, smjenjuje u tome ko će prvi napustiti sjednicu. Kada jedni napuste sjednicu, onda to urade i drugi i tako redom – rekao je Zlatko Miletić.
Sukob sa Čovićem
Veliku pažnju javnosti privukla je i njegova rasprava sa Draganom Čovićem tokom sjednice Doma naroda. Miletić tvrdi da ne postoji lični sukob, već političko neslaganje oko načina na koji se govori o pojedinim političkim predstavnicima.
Posebno mu je zasmetalo, kako kaže, komentarisanje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića.
– Upozoravao sam ga, iako nisam njegov advokat, da to ne radi jer je to neprimjereno. Prvo, čovjek nije bio prisutan, a drugo, način na koji se obraća s govornice, po mom mišljenju, širi vjersku i nacionalnu netrpeljivost. Ko je on da određuje ko jeste, a ko nije Hrvat? Ne znam odakle mu pravo za to – rekao je Zlatko Miletić.
Dodao je da ga je posebno pogodila kvalifikacija da je „šesti bošnjački delegat“, zbog čega je odlučio odgovoriti tokom rasprave.
– U nastojanju da zaštitim ljude koji nisu bili prisutni, jer je veoma ružno govorio o takozvanom legitimnom predstavljanju, dotakao se i mene. Uvrijedio me nazvavši me „šestim delegatom u Klubu Bošnjaka“. Na to sam odgovorio da sam ja jedini delegat koji je u prošlom sazivu bio izabran i u jednom i u drugom domu Parlamentarne skupštine BiH – rekao je Zlatko Miletić.
Treći entitet
Jedna od najosjetljivijih tema bila je mogućnost uspostavljanja trećeg entiteta, o čemu se posljednjih mjeseci sve češće govori u političkim krugovima.
Miletić smatra da je pitanje izmjena Izbornog zakona važno, ali upozorava da se rješenja ne smiju tražiti parcijalno niti isključivo kroz interese jednog naroda.
– Oni su, uslovno rečeno, u određenoj prednosti jer imaju razvijenu diplomatsku mrežu i kontakte unutar Evropske unije. Kroz te kontakte pokušavaju lobirati da se pitanje izmjena Izbornog zakona riješi. Da li je riječ o Vatikanu ili nekoj od država članica Evropske unije, to je manje važno – rekao je Zlatko Miletić.
Ističe da, osim zahtjeva hrvatskih političkih predstavnika, moraju biti riješena i pitanja koja se odnose na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, kao i prava svih građana koji trenutno nemaju jednake mogućnosti kandidovanja.
– Dio bošnjačke javnosti strahuje da bi određena rješenja mogla predstavljati korak prema uspostavljanju trećeg entiteta i postavlja pitanje kakve bi posljedice to imalo po opstanak i funkcionisanje Bosne i Hercegovine – rekao je Zlatko Miletić.
Na kraju je poručio da je za trajno rješenje potrebno otvoriti ozbiljan politički dijalog i istovremeno razgovarati o Izbornom zakonu, ustavnim promjenama i provođenju međunarodnih presuda.
– Potrebno je ozbiljno sjesti za sto i razgovarati. Ovo pitanje se ne može riješiti samo izmjenama Izbornog zakona. Potrebne su i određene ustavne promjene, makar kroz izmjenu jednog ili dva člana Ustava Bosne i Hercegovine. Vjerujem da za takav pristup postoji politički prostor i da je moguće postići dogovor. Barem je to moje mišljenje – rekao je Zlatko Miletić.

