Kako bi izgledalo kada bi konvertibilna marka nestala iz novčanika građana Bosne i Hercegovine, a zamijenio je euro? Upravo takvu ideju iznio je austrijski zagovornik evropskih integracija Gunther Fehlinger-Jahn, koji smatra da bi BiH već 2027. godine trebala preći na zajedničku evropsku valutu, a pažnju je dodatno privukao prijedlog kovanice od dva eura s likom Alije Izetbegovića.
Ideja za 2027.
Fehlinger-Jahn je putem društvene mreže X predstavio prijedlog prema kojem bi Bosna i Hercegovina trebala napustiti konvertibilnu marku i usvojiti euro. Njegova objava nije najava odluke institucija Bosne i Hercegovine niti Evropske unije, već lična politička inicijativa i prijedlog austrijskog zagovornika evropskih integracija.
– Bosnia – Adopt the euro in 2027 – napisao je Fehlinger-Jahn.
Posebnu pažnju izazvala je grafika objavljena uz njegov prijedlog. Na zamišljenoj kovanici od dva eura nalazi se lik Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Takvo idejno rješenje privuklo je dodatnu pažnju jer se nije radilo samo o pozivu na promjenu valute, nego i o vizuelnom predstavljanju kako bi jedna buduća bosanskohercegovačka kovanica eura, prema zamisli autora, mogla izgledati.
Veza sa Evropom
Obrazlažući svoj prijedlog, Fehlinger-Jahn u prvi plan stavlja snažne ekonomske i društvene veze Bosne i Hercegovine s državama Evropske unije. Ukazuje na trgovinu, rad, obrazovanje, investicije i putovanja kao argumente zbog kojih smatra da bi uklanjanje valutne barijere bilo logičan naredni korak.
– Bosna je europska. Bosna trguje s Europom. Bosanci rade, studiraju, investiraju i putuju širom Europe. Zašto onda zadržavati nepotrebnu valutnu barijeru? – napisao je Fehlinger-Jahn na X-u.
Njegova ideja oslanja se i na specifičnost monetarnog sistema Bosne i Hercegovine. Konvertibilna marka već ima veoma čvrstu vezu s eurom, što ovu raspravu čini drugačijom u odnosu na države čije valute slobodno mijenjaju vrijednost prema evropskoj valuti.
Fiksni kurs marke
Jedan euro vrijedi 1,95583 konvertibilne marke, a takav odnos proizlazi iz sistema valutnog odbora koji primjenjuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Zbog toga vrijednost konvertibilne marke nije određena na način karakterističan za valute s promjenjivim kursom. Upravo tu činjenicu zagovornici eventualnog prelaska na euro mogu koristiti kao argument da bi monetarna promjena za BiH bila specifična.
Ipak, fiksni kurs marke prema euru ne znači da Bosna i Hercegovina automatski može postati članica eurozone. Zamjena domaće valute eurom i formalno pristupanje eurozoni dva su pitanja koja imaju različite pravne, političke i ekonomske posljedice.
BiH nije članica
Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, pa samim tim nije ni dio eurozone. Države članice EU koje žele uvesti euro prolaze kroz propisani proces i moraju zadovoljiti ekonomske i pravne kriterije.
Među važnim koracima nalazi se učešće u evropskom mehanizmu deviznih kurseva ERM II, kao i ispunjavanje kriterija koji se odnose na stabilnost cijena, javne finansije, kamatne stope i stabilnost deviznog kursa.
Zbog toga Fehlinger-Jahnov prijedlog o uvođenju eura 2027. godine ne treba tumačiti kao već usaglašen plan ili rok koji je dobila Bosna i Hercegovina. Riječ je o njegovom prijedlogu, dok bi stvarna promjena monetarnog sistema zahtijevala mnogo ozbiljniji institucionalni i politički proces.
Primjeri iz regiona
Postoje, međutim, evropske zemlje i teritorije koje koriste euro iako nisu formalne članice eurozone. Najpoznatiji primjeri u regionu su Crna Gora i Kosovo, gdje se euro koristi jednostrano.
Njihov položaj razlikuje se od država koje su prošle formalnu proceduru pristupanja eurozoni. Jednostrano korištenje eura ne donosi automatski prava koja imaju članice eurozone, uključujući mogućnost učešća u odlučivanju o monetarnoj politici Evropske centralne banke.
Upravo zato eventualna odluka Bosne i Hercegovine da krene sličnim putem ne bi bila samo tehničko pitanje zamjene novčanica i kovanica. Otvorila bi niz pitanja koja se odnose na Centralnu banku BiH, postojeće devizne rezerve, monetarni sistem i odnos zemlje prema institucijama Evropske unije.
Kovanica sa Alijom
Još zanimljiviji dio Fehlinger-Jahnove objave odnosi se na grafički prikaz kovanice od dva eura. Za lice zamišljene bosanskohercegovačke verzije izabrao je Aliju Izetbegovića.
Međutim, ni ovu grafiku ne treba posmatrati kao službeno rješenje buduće valute Bosne i Hercegovine. Nije riječ o prijedlogu Centralne banke BiH, Evropske centralne banke ili neke druge institucije koja odlučuje o monetarnim pitanjima, već o vizuelnom rješenju koje prati Fehlinger-Jahnovu inicijativu.
Upravo izbor Izetbegovićevog lika mogao bi otvoriti i političku raspravu unutar Bosne i Hercegovine. Pitanje nacionalnih motiva na novcu u zemlji složene političke i ustavne strukture tradicionalno ima daleko širu simboliku od samog dizajna.
Šta bi se promijenilo
U praktičnom smislu, prelazak s konvertibilne marke na euro značio bi da bi cijene, plate, penzije, krediti, depoziti i druge novčane vrijednosti morale biti iskazane i preračunate u novu valutu.
Zbog postojećeg fiksnog kursa od 1,95583 KM za jedan euro, osnovni odnos između dvije valute već je poznat. To, međutim, ne znači da bi sama zamjena bila jednostavna niti da bi mogla biti provedena bez detaljnih zakonskih, bankarskih i tehničkih priprema.
Posebno bi bilo važno pitanje zaštite potrošača prilikom preračunavanja cijena, kao i način na koji bi se tretirali postojeći ugovori, krediti i štednja građana.
Politička poruka
Fehlinger-Jahn cijelu ideju predstavlja prije svega kao dio snažnijeg povezivanja Bosne i Hercegovine s evropskim prostorom. Njegova poruka nije ograničena samo na ekonomiju, već nosi i jasnu političku simboliku približavanja BiH Evropskoj uniji.
– Jedna valuta. Jedan kontinent. Jedno tržište – poručio je Fehlinger-Jahn.
Ovo nije prvi njegov prijedlog koji se odnosi na velike političke promjene u Bosni i Hercegovini. Fehlinger-Jahn je iznosio i ideje o drugačijem unutrašnjem uređenju zemlje, uključujući prijedlog ukidanja postojećih entiteta i uspostavljanja deset saveznih jedinica.
Za sada ideja o uvođenju eura 2027. godine, baš kao i prikazana kovanica od dva eura s likom Alije Izetbegovića, ostaje Fehlinger-Jahnov prijedlog, a ne službeni plan institucija BiH ili Evropske unije. Ipak, objava je ponovo otvorila zanimljivo pitanje: da li će i kada Bosna i Hercegovina jednog dana konvertibilnu marku zaista zamijeniti eurom?