Novi talas napetosti na Bliskom istoku izazvao je zabrinutost da bi se sukob mogao proširiti na još jednu državu u regiji. Informacije koje su se pojavile u međunarodnim medijima ukazuju na to da bi Irak mogao postati novo veliko poprište sukoba između različitih regionalnih i svjetskih aktera.
Dok se pažnja javnosti uglavnom usmjerava na sukobe koji uključuju Iran, analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle najviše pogoditi upravo Irak. Ta zemlja, sa oko 47 miliona stanovnika, već godinama predstavlja prostor u kojem se prepliću interesi velikih sila i regionalnih političkih blokova.
Napetosti u Iraku
Irak se već dugo nalazi u središtu geopolitičkih rivalstava između Teherana i Washingtona. Politička struktura te zemlje smatra se krhkom, a dodatni problem predstavlja snažna ovisnost ekonomije o izvozu nafte.
Nedugo nakon početka američko-izraelskih operacija protiv Irana, sukobi su se proširili i na teritorij Iraka. U toj zemlji već duže vrijeme traje paralelni sukob između snaga povezanih s Iranom i američkih vojnih struktura.
Prema izvještajima međunarodnih medija, proiranske šijitske grupe izvodile su napade na američke vojne objekte u Iraku, dok su Sjedinjene Američke Države izvodile udare na naoružane skupine koje imaju podršku Teherana.
Napadi i uzvrati
Napetosti su dodatno porasle nakon napada na američki diplomatski objekt u Bagdadu, za koji su odgovornost preuzele šijitske milicije. Taj napad uslijedio je nakon raketiranja američkih i izraelskih ciljeva u susjednom Jordanu.
Zbog takvih događaja analitičari upozoravaju da Irak postaje jedno od ključnih novih poprišta sukoba u regiji.
Irački ministar vanjskih poslova Fuad Husein poručio je da se njegova zemlja nalazi između dvije sukobljene strane i da trpi posljedice njihovog rivalstva.
– Irak je na udaru obiju zaraćenih strana – rekao je Husein.
Sukobi na terenu
U nizu incidenata koji su se dogodili u posljednje vrijeme ubijeni su pripadnici proiranskih oružanih skupina nakon zračnih napada na sjeveru Iraka. Te skupine tvrde da iza napada stoje američke ili izraelske snage.
Istovremeno, milicije povezane s Iranom gotovo svakodnevno napadaju američke vojne baze u iračkom Kurdistanu, posebno u blizini grada Erbila.
Osim toga, bilježe se i napadi na položaje lokalnih kurdskih frakcija koje se smatraju potencijalnim saveznicima zapadnih zemalja.
Specijalne operacije
U pojedinim izvještajima pojavile su se i informacije o mogućem prisustvu stranih specijalnih jedinica na teritoriju Iraka. Prema tim navodima, male vojne grupe navodno djeluju protiv proiranskih šijitskih milicija.
Bagdad je zbog takvih navoda uputio protest Izraelu, tvrdeći da su izraelski specijalci djelovali na teritoriju Iraka bez odobrenja vlasti.
Tokom jednog od sukoba između stranih specijalaca i iračkih sigurnosnih snaga navodno je bilo i poginulih pripadnika iračkih snaga.
Pored toga, izvještaji govore i o više zračnih napada na položaje šijitskih grupa na zapadu i jugu Iraka.
Napadi na tankere
Situacija se dodatno zakomplikovala nakon napada na tankere u blizini iračke obale. U jednom od tih incidenata zapaljena su dva broda koji su prevozili naftu.
Prema informacijama iračkih vlasti, najmanje jedna osoba je poginula u tom napadu. Zbog sigurnosne situacije iračke vlasti su privremeno obustavile rad naftnih terminala.
Jedan od pogođenih tankera plovio je pod zastavom Maršalovih Otoka, dok je drugi bio registrovan pod zastavom Malte. Iran je preuzeo odgovornost za napad na jedan od brodova.
Sukobi na granici
Napetosti su zabilježene i u pustinjskim područjima na jugu Iraka, u blizini granice sa Saudijskom Arabijom. Prema izvještajima međunarodnih medija, irački vojnici su tokom patroliranja naišli na nepoznate oružane snage.
U razmjeni vatre jedan irački vojnik je poginuo, dok su dvojica ranjena. Nije zvanično potvrđeno ko je učestvovao u tom incidentu, ali pojedini izvori tvrde da su u pitanju bile strane specijalne jedinice.
Američki vojni zvaničnici navode da njihove operacije u Iraku imaju cilj zaštite američkih snaga koje su izložene napadima grupa povezanih s Iranom.
Milicije i napadi
Šijitske milicije koje imaju podršku Teherana preuzele su odgovornost za brojne raketne i bespilotne napade na američke vojne i diplomatske objekte.
Napadnuto je američko veleposlanstvo u Bagdadu, a dronovima su gađani i objekti u blizini zračne luke u glavnom gradu.
Istovremeno, američke snage pokrenule su uzvratne napade na položaje proiranskih milicija.
Na meti napada našla se i infrastruktura u iračkom Kurdistanu, uključujući naftne objekte, aerodrome i hotele u kojima borave strani državljani.
Opasnost za Irak
Širenje sukoba predstavlja ozbiljnu prijetnju za Irak, koji se još uvijek oporavlja od posljedica ratova i političkih kriza.
Zemlja se nikada u potpunosti nije oporavila od američke invazije iz 2003. godine, a politička stabilnost i dalje je krhka.
Ekonomija Iraka snažno zavisi od izvoza nafte, koji je dodatno ugrožen blokadom Hormuškog moreuza i napadima na energetsku infrastrukturu.
Uz to, česti nestanci električne energije i političke nesuglasice dodatno otežavaju svakodnevni život građana.
Likvidacije lidera
Tokom posljednjih godina američke snage izvele su niz ciljnih operacija protiv lidera šijitskih milicija u Iraku.
Analitičari smatraju da je cilj tih operacija bio oslabljenje vojnih struktura koje imaju bliske veze sa Iranom.
Jedna od analitičarki Atlantskog vijeća, Victoria Taylor, navodi da su američke snage pokušavale uništiti ključne komunikacijske i nadzorne sisteme milicija.
– Američke snage pokušavale su uništiti sustave zračnog nadzora ili komunikacija ključnih za milicije, pokušavajući ih onesposobiti već na samom početku sukoba – rekla je Taylor.
Regionalni rizik
Brojne šijitske milicije u Iraku formirane su nakon američke invazije 2003. godine i danas predstavljaju snažan vojni faktor u zemlji.
Procjenjuje se da različite milicije imaju više od 100.000 boraca, a neke od tih grupa integrisane su u državne sigurnosne strukture.
Uprkos tome, sporadični sukobi između tih grupa i američkih snaga nikada nisu u potpunosti prestali.
Zbog toga mnogi analitičari upozoravaju da bi širenje sukoba na Irak moglo imati ozbiljne posljedice za cijelu regiju, jer bi dodatno destabilizovalo već osjetljivu političku i sigurnosnu ravnotežu na Bliskom istoku.