U Washingtonu je održan inauguracijski samit novoformiranog Odbora za mir na kojem su se okupili šefovi država, predstavnici vlada i posmatrači iz više od četrdeset zemalja. Iako je inicijativa prvobitno predstavljena kao tijelo za nadgledanje obnove Pojasa Gaze, ubrzo je najavljeno da bi se mogla baviti i širim globalnim sukobima. O događaju je iz američke prijestolnice izvještavao dopisnik koji je upozorio da struktura i način funkcionisanja ovog tijela otvaraju ozbiljna pitanja o međunarodnom pravu i pravdi.
Samit je izazvao pažnju i zbog činjenice da među učesnicima gotovo nije bilo predstavnika ključnih zapadnih demokratija. Nisu prisustvovali zvaničnici Evropske unije, Velike Britanije, Kanade ni Australije, što je dodatno pojačalo dileme o političkom karakteru cijelog projekta.
Sastanak bez ključnih saveznika
Prema izvještaju sa lica mjesta, u Washington je doputovalo oko dvadeset pet lidera ili visokih zvaničnika, ali i niz političara iz zemalja koje se rijetko nalaze u zajedničkim međunarodnim inicijativama. Upravo takav sastav učesnika otvorio je pitanje kakvu će težinu imati odluke koje bi ovo tijelo moglo donositi.
Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump naglasio je da je za projekte osigurano više milijardi dolara. Prema navodima sa skupa, države članice izdvojile su sedam milijardi, dok je najavljeno dodatnih deset milijardi dolara iz Sjedinjenih Američkih Država, iako nije precizirano iz kojih izvora će novac biti obezbijeđen.
Kritike koncepta
Dopisnik je ocijenio da struktura Odbora više liči na politički savez nego na klasičnu međunarodnu organizaciju. Posebno se problematičnim smatra model prema kojem jedna osoba trajno predsjedava tijelom i ima pravo veta na svaku odluku.
– Ljudska prava nisu na prodaju i ne možete tek tako žrtvovati pravdu za članarinu od milijardu dolara – rekao je Ivica Puljić.
Prema njegovoj ocjeni, takav princip mogao bi dovesti do situacije u kojoj finansijska moć postaje važnija od međunarodnog prava.
Sporne poruke
U komentarima se posebno problematiziralo uključivanje pojedinih svjetskih lidera protiv kojih postoje ozbiljne optužbe.
– Na primjer, dati Vladimir Putin, koji ima nalog za hapšenje Međunarodni krivični sud, mogućnost da kupi svoje mjesto u globalnom vodstvu potpuni je šamar svakoj žrtvi invazije na Ukrajina – rekao je Ivica Puljić.
Ovakve ocjene otvorile su raspravu o tome može li se govoriti o miru bez odgovornosti za ratne zločine i kršenje međunarodnog prava.
Gaza bez Palestinaca
Jedan od ključnih problema, prema navodima iz Washingtona, jeste činjenica da u radu tijela ne učestvuju predstavnici palestinskog naroda, iako je ideja prvobitno bila usmjerena na obnovu Gaze.
– Isto važi i za Benjamin Netanyahu, čiji je Izrael razorio Gazu, a ne želi izdvojiti sredstva za njenu obnovu – rekao je Ivica Puljić.
Ovakav pristup, smatraju kritičari, dovodi u pitanje stvarni cilj inicijative i njenu nepristrasnost.
Uloga međunarodnih institucija
Puljić je upozorio da bi novi model mogao potkopati postojeće međunarodne mehanizme koji su decenijama regulisali globalne odnose.
– Ne možete imati mir bez pravde. Pogledajte Bosna i Hercegovina – rekao je Ivica Puljić.
Naglasio je da bi reformisane Ujedinjene nacije i međunarodni sudovi mogli biti bolji okvir za rješavanje konflikata nego ad hoc politički savezi.
Zaključak
Samit u Washingtonu otvorio je raspravu o budućnosti međunarodne diplomatije i ulozi velikih sila u rješavanju sukoba. Dok organizatori tvrde da je riječ o novom pristupu miru, kritičari upozoravaju da finansijski aranžmani ne mogu zamijeniti pravdu i odgovornost.
Poruke iz Washingtona posebno su odjeknule jer dolaze uz upozorenje da bi svijet mogao ući u period u kojem politički i ekonomski interesi postaju važniji od međunarodnih pravila. Upravo zato rasprava o ovom Odboru ne tiče se samo jednog sukoba, nego načina na koji će se ubuduće rješavati globalne krize.