Izjave Milorada Dodika o Ratku Mladiću izazvale su novu buru reakcija u Bosni i Hercegovini i otvorile pitanje da li će pravosudne institucije konačno reagovati na veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Posebnu pažnju javnosti izazvale su tvrdnje pravnih stručnjaka i predstavnika žrtava koji smatraju da Tužilaštvo BiH više nema prostor za izbjegavanje pokretanja postupka.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik gostujući u televizijskoj emisiji govorio je o Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, pri čemu je Mladića nazvao „narodnim herojem ovog naroda“, što je izazvalo oštre reakcije pravnika, udruženja žrtava i dijela javnosti.
Dodik je tokom obraćanja govorio i o svom svjedočenju u Hagu, podsjećajući da je bio svjedok Odbrane u predmetima protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koji su pravosnažno osuđeni za genocid i druge ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Sporne izjave
Govoreći o Mladiću i Karadžiću, Dodik je tvrdio da su oni djelovali u interesu srpskog naroda i Republike Srpske.
– Ovo je zločin što rade prema Mladiću i Radovanu Karadžiću. Karadžić i Mladić su rukovodili Republikom Srpskom u najizazovnijim teškim vremenima. Odrekli su se ličnog komoditeta, nisu o tome vodili računa, nego su htjeli da obezbijede narodu neke osnove za slobodu – rekao je Dodik.
Njegove izjave odmah su pokrenule pitanje primjene izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojima se zabranjuje i kažnjava veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Prema tim izmjenama, dodjeljivanje priznanja, privilegija ili javno veličanje osoba osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine može biti kažnjivo zatvorskom kaznom.
Pravne dileme
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović smatra da Dodikove izjave predstavljaju krivično djelo, ali istovremeno izražava sumnju da će Tužilaštvo BiH reagovati.
– Nije riječ o nedostatku znanja. Mi smo preko Visokog predstavnika u BiH obezbijedili dolazak sudija i tužilaca iz Njemačke. Oni su izvršili određenu edukaciju naših tužilaca, bili su nekih mjesec dana u BiH. Ako nisu znali, imali su priliku da nauče. Na kraju krajeva vode se postupci protiv običnih ljudi, marginalnih ljudi, oni se osuđuju, ali nemamo postupke protiv ključnih osoba zbog kojih je zakon donesen – ističe Tahirović.
On smatra da je upravo politički uticaj razlog zbog kojeg se zakon ne primjenjuje jednako prema svim osobama.
Podsjećanja radi, Sud Bosne i Hercegovine je već donosio presude za veličanje ratnih zločinaca, uključujući slučaj Miodraga Malića koji je osuđen na tri godine zatvora zbog javnog isticanja fotografija Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Sud je tada zaključio da je riječ o izazivanju nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Sudske presude
Tokom obrazloženja te presude istaknuto je da nije potrebno dokazati konkretnu posljedicu kako bi djelo bilo kvalifikovano kao krivično.
– Zakon u ovom stavu ne traži konkretno nastajanje posljedice već je apstraktna opasnost – kazala je sutkinja Sena Uzunović tokom izricanja presude.
Pravosnažno je zbog veličanja Ratka Mladića i opravdavanja genocida osuđen i Vojin Pavlović, kojem je izrečena kazna zatvora od tri i po godine.
Zbog toga pravni stručnjaci smatraju da postoje jasni pravni temelji za eventualno procesuiranje i drugih javnih osoba koje veličaju osuđene ratne zločince.
Pravna ekspertica Lejla Brčić smatra da Dodikove izjave imaju elemente krivičnog djela negiranja, opravdavanja i grubog umanjivanja genocida i zločina protiv čovječnosti.
– Nema nikakve sumnje da je Dodik posljednjom izjavom kojom veliča Mladića kao “narodnog heroja srpskog naroda“, ističući istovremeno da je on lično bio svjedok Odbrane u predmetima protiv Karadžića i Mladića, te dovodeći svoju izjavu u vezu sa postupcima po kojima su osuđeni i na izdržavanju kazne, počinio krivično djelo poricanja, grubog umanjivanja i pokušaja opravdanja genocida i zločina protiv čovječnosti – smatra Brčić.
Uticaj javnih ličnosti
Brčić posebno naglašava da izjave političara imaju dodatnu težinu zbog njihovog uticaja na javnost i medijski prostor.
– Navedeno posebno dobija na značaju imajući u vidu da je Milorad Dodik javno poznata ličnost čiji utjecaj se ogleda i kroz činjenicu da ga mediji prenose i prate, slijedom čega izjava dotičnog utiče na kreiranje javnog mišljenja odnosno da s jedne strane može utjecati na kreiranje dodatne podrške i promocije negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti, te time nanijeti dodatnu bol, patnju, strah i uznemirenje šire javnosti i oštećenih – ističe Brčić.
Tahirović podsjeća da su izmjene Krivičnog zakona upravo i donesene kako politički lideri ne bi koristili osuđene ratne zločince za političke poruke i dodatno vrijeđanje žrtava.
– Zašto se sada Zakon ne primjenjuje, to je sada jedan veliki problem. Mogu se oni izvlačiti tokom ove godine ali iduće godine će neko morati da radi svoj posao. Svi su mislili da je Haški tribunal završio svoju misiju ali će i oni dalje vršiti superviziju u BiH i regiji – uvjeren je Tahirović.
Odgovornost Tužilaštva
Advokatica Sabina Mehić smatra da Tužilaštvo BiH ima mogućnost da reaguje i bez formalne prijave, jer se istraga može pokrenuti po službenoj dužnosti.
– Ranije smo imali priliku da slušamo kako iz Tužilastva BiH govore kako nemaju adekvatne prijave od strane policijskih organa, što je apsolutno besmisleno. Krivičnu prijavu može podnijeti svako, uključujući bilo kojeg tužioca. Članak koji je izašao u kojem Milorad Dodik govori o Ratku Mladiću kao heroju sasvim sigurno ima elemente krivičnog djela. Potrebna je samo volja da se isto procesuira – ističe Mehić.
Ranija istraživanja pokazivala su da je veliki broj prijava za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločinaca završio bez podizanja optužnica, što je izazivalo brojne kritike organizacija žrtava i pravnih stručnjaka.
Brčić smatra da najveća odgovornost sada leži upravo na pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.
– Hoće li Tužilaštvo i VSTV ostati nijemi i slijepi na ovo kršenje zakona ostaje da se vidi. Posebno je važno da u ovom i ranijim slučajevima ovog profila Tužilaštvo nema samo obavezu provođenja istrage zbog jednog konkretnog slučaja negiranja, odnosno poricanja i opravdanja genocida i zločina protiv čovječnosti, nego zbog pozadine i šireg utjecaja ima ili bi moralo imati posebnu odgovornost u kontekstu preventivnog djelovanja kako bi se svim potencijalnim budućim počiniteljima poslala poruka neprihvatljivog činjenja – navodi Brčić.
Ona poručuje da institucije Bosne i Hercegovine moraju pravovremeno reagovati na svaki pokušaj negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti, posebno kada takve izjave dolaze od politički uticajnih osoba.