Neuspjeh međunarodnih zvaničnika da postignu dogovor o novom visokom predstavniku Bosne i Hercegovine izazvao je brojne reakcije i otvorio nova pitanja o budućnosti OHR-a. Umjesto očekivanog izbora nasljednika Christiana Schmidta, sastanak Vijeća za provedbu mira završio je bez konačne odluke, što je dodatno naglasilo razlike među ključnim međunarodnim akterima.
Nakon dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojoj nije postignut konsenzus o izboru novog visokog predstavnika, oglasila se Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Američko razočarenje
Iz Ambasade SAD-a poručili su da je međunarodna javnost očekivala da će PIC tokom sastanka donijeti odluku o novom visokom predstavniku kako bi se osigurala stabilnost političkog procesa u Bosni i Hercegovini.
Prema njihovim navodima, američka delegacija aktivno je radila na postizanju dogovora i podržala kandidaturu iskusnog italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija.
U saopštenju se navodi da je Washington smatrao kako bi upravo italijanski kandidat mogao osigurati kontinuitet rada OHR-a i doprinijeti političkoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Neuspjeh evropskih partnera
Američka strana posebno je ukazala na činjenicu da među evropskim zemljama nije postignut dogovor o zajedničkom kandidatu.
Prema ocjeni iznesenoj u saopštenju, upravo su neslaganja među evropskim partnerima dovela do toga da PIC ne ispuni očekivanja i ne izabere novog visokog predstavnika.
– Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika – navodi se u reakciji Ambasade SAD-a.
Dodaje se i da bi ovakav razvoj događaja mogao imati posljedice po buduću američku ulogu u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.
– Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini – poručeno je.
Različiti međunarodni stavovi
Izvještaji međunarodnih medija pokazuju da među najutjecajnijim državama postoje ozbiljne razlike kada je riječ o budućnosti OHR-a i ulozi visokog predstavnika.
Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države podržavaju izbor Antonija Zanardija Landija i zagovaraju model u kojem bi OHR imao manji politički uticaj, uz postepeno prenošenje većeg dijela odgovornosti na domaće institucije.
Sa druge strane, pojedine evropske sile smatraju da trenutne okolnosti još uvijek zahtijevaju snažnu međunarodnu prisutnost.
Puna bonska ovlaštenja
Velika Britanija i Francuska, prema navodima međunarodnih izvora, i dalje podržavaju zadržavanje punih bonskih ovlaštenja visokog predstavnika.
Riječ je o mehanizmima koji omogućavaju visokom predstavniku da nameće zakone i smjenjuje zvaničnike kada procijeni da su ugroženi Dejtonski mirovni sporazum ili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Zagovornici takvog pristupa smatraju da političke prilike u zemlji još uvijek ne omogućavaju potpuno povlačenje međunarodnog nadzora.
Stav Rusije
Istovremeno, Ruska Federacija zauzima potpuno drugačiji stav kada je riječ o budućnosti OHR-a.
Prema informacijama koje su se pojavile nakon sastanka PIC-a, Moskva se i dalje zalaže za potpuno ukidanje institucije visokog predstavnika.
Ruski zvaničnici već godinama osporavaju legitimitet OHR-a i smatraju da Bosna i Hercegovina treba preuzeti punu odgovornost za vlastite političke procese bez međunarodnog nadzora.
Schmidt ostaje
Dok se međunarodni akteri ne usaglase o izboru novog visokog predstavnika, Christian Schmidt nastavit će obavljati svoju funkciju.
Prema informacijama koje dolaze iz diplomatskih krugova, cilj ostaje da se proces tranzicije završi prije općih izbora koji se očekuju u oktobru.
Do tada će Schmidt ostati na čelu OHR-a i nastaviti obavljati dužnosti visokog predstavnika.
Neizvjesni naredni koraci
Neuspjeh da se postigne dogovor tokom sjednice PIC-a pokazao je koliko su međunarodni stavovi o Bosni i Hercegovini trenutno podijeljeni.
Dok jedni zagovaraju jačanje domaćih institucija i postepeno smanjenje međunarodnog uticaja, drugi smatraju da političke okolnosti još uvijek zahtijevaju snažnu ulogu OHR-a i zadržavanje svih njegovih ovlaštenja.
Zbog toga će naredne sedmice biti ključne za pronalaženje kompromisa koji bi omogućio izbor novog visokog predstavnika i definisanje budućeg međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini.