Zašto je skup u Višegradu izazvao novu buru reakcija? Umjesto gostiju koji su godinama bili u centru pažnje, okupljenima je saopšteno da ruskim državljanima, koji su se borili u redovima Vojske Republike Srpske, nije dozvoljen ulazak u Bosnu i Hercegovinu.
Na manifestaciji obilježavanja “Dana ruskih dobrovoljaca” pojavili su se članovi porodica, predstavnici lokalnih vlasti i drugi gosti, dok su sami bivši borci izostali. Tokom obraćanja iznesene su političke poruke koje su dodatno podigle tenzije.
Okupljanje bez gostiju
Predsjednik Srpsko-ruske zajednice “Zavet” Savo Cvjetinović obratio se prisutnima i rekao da je donesena odluka kojom je ruskim dobrovoljcima zabranjen ulazak u BiH. Naveo je da su zbog toga u Višegrad stigli samo članovi njihovih porodica.
– Donesena je odluka, negdje u BiH, da se ruskim dobrovoljcima ne dozvoli ulazak u BiH, i zbog toga ih danas ovdje nema. Došli su članovi njihovih porodica. Ova odluka pokazuje odnos druge strane, muslimanske i hrvatske, prema nama – rekao je Cvjetinović.
Nije iznio dodatne informacije o tome koja je institucija navodno donijela takvu odluku niti je precizirao o kojim osobama se radi. Zvanične državne institucije BiH o ovim navodima nisu se javno oglašavale.
Prisustvo zvaničnika
Skupu su prisustvovali predstavnici općinskih i entitetskih struktura vlasti, kao i učenici višegradske srednje škole. Događaj su pratili i pripadnici EUFOR-a.
Prisutnost zvaničnika dala je dodatnu težinu skupu, posebno jer su tokom obraćanja iznesene poruke koje su se odnosile na ratnu prošlost, ali i savremene političke odnose u regionu.
Poruke ministra
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić tokom govora govorio je o odnosima Srba i Rusije, te spomenuo međunarodne rezolucije i položaj srpskog naroda.
– Pomoć Srbima došla je jedino od braće Rusa. Ruska Federacija daje ogroman doprinos da se u međunarodnim organizacijama kroz razne rezolucije srpski narod ne okarakteriše kao genocidan – poručio je Ostojić.
Njegovo obraćanje izazvalo je pažnju prisutnih jer je ratne teme povezao sa savremenim političkim pitanjima i međunarodnim odnosima.
Sporna retorika
Cvjetinović je u svom govoru dodatno isticao bliskost Srba i Rusije, govoreći o povezanosti “na genetskom nivou”. Kritički se osvrnuo na Zapad i poručio da se Srbi moraju vratiti, kako je naveo, “pravom putu”.
Taj put opisao je kao “sveto trojstvo” koje čine Srbija, Republika Srpska i Rusija. Takve izjave izazvale su pažnju jer se odnose na geopolitičke podjele koje su prisutne godinama.
Slične poruke uputio je i predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić, koji je istakao posebne veze između Srba i Rusije.
– Moramo braniti sva načela koja Zapad pokušava da naruši. Da branimo krst i da branimo opstanak svijeta kakav treba biti. Daće Bog da Rusija, koja je sad u snazi, bude jača iz dana u dan – kazao je Gagić.
Govori sa skupa tako su obilovali političkim porukama, religijskim simbolima i jasnim stavovima o globalnim odnosima.
Obraćanje načelnika
Prisutnima se obratio i načelnik Općine Višegrad Mladen Đurević. On je naglasio da su ruski dobrovoljci u Republiku Srpsku došli u teškom periodu i da su platili visoku cijenu svog učešća.
Njegovo obraćanje bilo je fokusirano na ratni period i ulogu stranih dobrovoljaca, bez šireg političkog komentarisanja kakvo je dominiralo u drugim govorima.
Podaci o borcima
Na skupu je navedeno da se procjenjuje kako je oko 700 ruskih državljana učestvovalo u redovima Vojske Republike Srpske, uglavnom na višegradskom i sarajevskom ratištu. Prema iznesenim podacima, poginulo ih je 37, od čega sedam na području Višegrada.
Ove brojke godinama se spominju tokom obilježavanja ovog događaja, koji je i ranije izazivao reakcije javnosti.
Istraga Tužilaštva
Okupljanje u Višegradu predmet je istrage Tužilaštva BiH još od 2022. godine, nakon prijave Udruženja “Žena – žrtva rata”. Istraga se odnosi i na navode da se na ovom događaju odaje počast osobama koje ratuju na strani Rusije u invaziji na Ukrajinu.
Zakoni Bosne i Hercegovine zabranjuju odlazak na strana ratišta, kao i podsticanje građana da se pridružuju stranim vojnim formacijama. Do ovog trenutka nisu objavljeni zvanični rezultati istrage.
Dodatnu pažnju izazivale su ranije informacije da skupu prisustvuju bivši ruski dobrovoljci koji danas imaju važne uloge u udruženjima proruskih boraca u Ukrajini.
Šta slijedi
Skup u Višegradu još jednom je otvorio brojna pitanja o granici između komemoracije, političkih poruka i mogućeg kršenja zakona. Dok jedni ovakve događaje vide kao sjećanje na ratne saveznike, drugi upozoravaju da se time šalju opasne poruke i promovišu zabranjene aktivnosti.
Zbog izostanka zvaničnih reakcija institucija i nedostatka konkretnih odgovora o zabrani ulaska ruskim državljanima, cijeli slučaj ostaje bez jasnog epiloga. Javnost sada očekuje da nadležne institucije saopšte činjenice i razjasne sve navode koji su izneseni pred okupljenima.