Šta se zaista krije iza velikih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini? Upravo to pitanje otvorilo se nakon nove objave Semira Efendića, koja je izazvala burne reakcije u javnosti i pokrenula raspravu o budućnosti gasne infrastrukture u državi.
Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu iznio je niz ozbiljnih tvrdnji o projektima vezanim za Južnu interkonekciju, upozoravajući da bi određene odluke mogle imati dugoročne političke i ekonomske posljedice. Njegova poruka brzo je privukla pažnju zbog tvrdnji da se ključni procesi odvijaju mimo državnih institucija.
Stari gasovod
Efendić je podsjetio da je gas u Bosnu i Hercegovinu stigao još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su gasifikovane regije Sarajeva i Zenice. Naveo je da postojeći gasovod u BiH dolazi iz pravca Srbije preko Zvornika, te da je godinama predstavljao glavni pravac snabdijevanja.
Prema njegovim riječima, novi ugovor koji je potpisao Nedeljko Elek u ime preduzeća Sarajevogas Istočno Sarajevo sada predviđa preusmjeravanje tog gasovoda prema sjeveru entiteta Republika Srpska, na relaciji Zvornik – Banja Luka – Bosanski Novi.
Mogući problemi
Kako tvrdi Efendić, takav potez mogao bi izazvati ozbiljne posljedice za Sarajevo i Zenicu, jer postojeći kapaciteti, prema njegovoj ocjeni, nisu dovoljni za istovremeno snabdijevanje dva pravca.
Istakao je i da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da država ima nadležnost nad transportnom infrastrukturom, uključujući gas, kroz formiranje korporacija na državnom nivou. Zbog toga smatra da se ovakva pitanja moraju rješavati kroz institucije Bosne i Hercegovine.
Novi zakon
Efendić navodi da se usvajanjem Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH odustaje od rješavanja pitanja transporta gasa na državnom nivou i omogućava drugačije upravljanje postojećom infrastrukturom.
Posebno osporava tvrdnje da Federacija BiH mora hitno graditi Južnu interkonekciju zbog mogućih promjena u nabavci ruskog gasa od 2028. godine, navodeći da postoje i drugi izvori snabdijevanja.
– Istočni gasovod preko Zvornika već je povezan sa tzv. Turskim tokom, Bugarskom kao i Mađarskom pa se gas i dalje može dobijati iz tog pravca, a ne mora biti ruski, već npr Azerbejdžanski ili sl. što je samo potrebno ugovoriti. Ukoliko se željelo iz istog pravca osigurati gas za druge dijelove BiH osim regije Sarajeva i Zenice, na nivou države morala se donijeti odluka o povećanju kapaciteta istočnog gasovoda te isto usaglasiti i potpisati sa Srbijom, jer gasovod koji trenutno kroz Srbiju dolazi do Zvornika nema kapacitet potreban za drugi pravac u čiju izgradnju kreće RS, osim ako se pravac prema Sarajevu isključi ili ograniči – rekao je Semir Efendić.
Teške optužbe
U nastavku objave Efendić je iznio i ozbiljne tvrdnje o političkim i poslovnim interesima koji se, prema njegovom mišljenju, nalaze iza projekta.
Naveo je da je prvobitni model, prema kojem je projekat trebao realizovati BH Gas, zaustavljen, te da je novim zakonom posao prebačen na privatnu firmu.
– Nakon što je Dragan Čović zaustavio realizaciju i oborio zakon po kojem je projekat trebao raditi BH Gas, ovaj projekat novim zakonom dodijeljen je privatnoj firmi navodno u vlasništvu pojedinaca bliskih Trumpovoj administraciji. Međutim, radi se o tome da je Dragan Čović lobističkim vezama koje su djelovale sinhronizovano sa Dodikovim lobistima, uspio putem američke ambasade u Sarajevu i naivnih bošnjačkih političara u posao ubaciti novu firmu vjerovatno u vlasništvu ili suvlasništvu Amira Gros Kabirija koja je formirana prije godinu dana (ovo je naravno prikriveno u javnim podacima, ali mnogo toga otkriva crna boja u logu nove firme koju inače preferira Amir Gros Kabiri, od loga njegove Firme Aluminij industries do njegovog ureda u Zrinjskom koji umjesto bijelih ima crne zidove – sve je crno). Tragedija ne bi bila tolika da sve ovo tiče samo gasa, nego je nažalost u pitanju plan gašenja dvije termoelektrane Elektroprivrede BiH u Kaknju i Tuzli i instaliranje dvije privatne termoelektrane na gas istog kapaciteta koje će biti zakačene na postojeće priključke i mrežu, što bi rekli na gotovo – rekao je Semir Efendić.
Aerodrom Sarajevo
Posebno je izdvojio pitanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, za koji tvrdi da bi mogao biti korišten kao kolateral pri finansiranju projekta, iako nema direktne veze sa gasnom infrastrukturom.
Šira poruka
Na kraju poruke Efendić je poručio da se, prema njegovim riječima, radi o procesu koji bi mogao imati dugoročne političke i ekonomske posljedice. Naglasio je da se cijeli postupak pokušava provesti uz kršenje Dejtonskog sporazuma.
Njegove izjave ponovo su otvorile raspravu o energetskoj sigurnosti, nadležnosti institucija i tome ko će u budućnosti kontrolisati najvažnije infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini.