Da li pravosnažna presuda automatski znači zabranu obavljanja svih javnih funkcija? Upravo to pitanje izazvalo je brojne rasprave u javnosti nakon presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a dodatna pojašnjenja dala je sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Sena Uzunović, objašnjavajući šta je Sud mogao učiniti u okviru zakonskih ovlaštenja, a šta nije.
Razbila sve dileme: Sutkinja Sena Uzunović – Može li Milorad Dodik obavljati važne funkcije u Republici Srpskoj?
Sena Uzunović: Sutkinja razbila sve dileme – Može li Milorad Dodik obavljati važne funkcije u Republici Srpskoj?
Šta znači presuda
Nakon različitih tumačenja pravosnažne presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, u javnosti su se pojavila brojna pitanja o tome da li je Sud Bosne i Hercegovine mogao ili trebao izreći zabranu obavljanja svih javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta. Upravo na ta pitanja odgovorila je sutkinja Sena Uzunović, pojašnjavajući šta je bilo u nadležnosti Suda, a šta je uređeno zakonom i provodi se mimo samog sudskog postupka.
Kako ističe, u javnosti su se često miješali pojmovi mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, iako je riječ o dva različita pravna instituta. Zbog toga su se pojavila različita tumačenja o tome šta je Sud mogao unijeti u izreku presude, a šta nastupa automatski kada presuda postane pravosnažna.
Izvršenje presude
Govoreći o izvršenju presude, Uzunović naglašava da je Sud Bosne i Hercegovine izvršio sve ono što je bilo propisano izrekom presude, odnosno mjeru sigurnosti koja je izrečena optuženom.
– Presuda je izvršena u onom dijelu izreke presude, u potpunosti. Pravne posljedice osude koje presuda proizvodi, ali po sili zakona nastupaju po sili zakona i trebaju ih sprovesti oni organi gdje je optuženi upisan u bilo kom svojstvu u onom obimu kako to zakon nalaže. Znači sud ne provodi pravne posljedice osude – ističe Uzunović.
Prema njenim riječima, Sud izriče kaznu i mjere sigurnosti, ali nije institucija koja provodi pravne posljedice osude. Njihovu primjenu vrše drugi nadležni organi u skladu sa zakonom.
Podsjeća da je u izreci presude izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, te da je upravo taj dio presude u potpunosti izvršen.
– Ono što je u izreci presude navedeno je mjera sigurnosti i to je krivična sankcija koja se razlikuje od pravnih posljedica osude. Ta mjera sigurnosti je zabrana, odnosno prestanak dužnosti predsjednika RS i zabrana vršenja te dužnosti na period od šest godina. To je ono što je i izvršeno – podsjeća Uzunović.
Sud i zakon
Sutkinja ističe da Sud Bosne i Hercegovine nije ovlašten da daje autentična tumačenja zakona niti može proširivati ono što je propisao zakonodavac.
Kako navodi, upravo zbog različitih interpretacija Sud je ranije objavio i posebno saopćenje kojim je pojašnjena razlika između mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude.
– Sve što se tiče pravnih posljedica osude, Sud je već dao javno saopštenje zbog toga što se miješala mjera sigurnosti i pravne posljedice osude. Tako da ne mogu biti ja tumač zakonodavca. Članovi 113. i 114. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine doneseni su znatno ranije nego izmjene i dopune Krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik. Autentično tumačenje može dati samo zakonodavac.
Uzunović naglašava da je posao Suda da primjenjuje zakon, a ne da ga tumači mimo njegovog sadržaja ili da proširuje njegova dejstva.
Nadležni organi
Govoreći o primjeni pravnih posljedica osude, sutkinja pojašnjava da Sud BiH nema zakonske mehanizme da ih provodi.
Umjesto toga, odgovornost imaju organi i institucije kod kojih je osuđena osoba evidentirana u određenom svojstvu, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi.
– Sud ne može provesti niti može tumačiti na način kako su ranije mediji prenosili da je Sud, odnosno ja, davala tumačenje šta sve ne može biti. To je propisano tim članom 114. i svi oni organi gdje je upisan u bilo kom svojstvu, a potpada pod te tačke, treba da reaguju. A nikakvog upisa nema u Sudu Bosne i Hercegovine, tako da mi niti možemo, niti je na Sudu da izvršava pravne posljedice osude – pojasnila je sutkinja Uzunović.
Na taj način zakon jasno razdvaja nadležnosti između suda koji izriče presudu i institucija koje primjenjuju pravne posljedice koje iz nje proizlaze.
Zašto nema zabrane političkog djelovanja
Jedno od najčešćih pitanja odnosilo se na to zbog čega u presudi nije navedena zabrana obavljanja drugih političkih funkcija ili političkog djelovanja.
Uzunović odgovara da Sud može izreći samo one mjere sigurnosti koje su propisane Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.
– Mjere sigurnosti koje Sud može izreći zavise od okolnosti. Mjere sigurnosti su krivična sankcija i to su: obavezno psihijatrijsko liječenje, oduzimanje predmeta i zabrana vršenja neke dužnosti. Sud je izrekao ono što je predložilo Tužilaštvo, a što može izreći onako kako je propisano u Krivičnom zakonu – pojasnila je.
Dodaje da pravne posljedice nastupaju automatski kada su ispunjeni zakonski uslovi i da one nisu dio izreke presude.
– Pravne posljedice nastupaju pod određenim uslovima po sili zakona. Sve i da sam htjela, prekoračila bih svoja ovlaštenja da pravne posljedice navedem u izreci presude. Napravila bih bitnu povredu, jednostavno pravne posljedice nisu krivična sankcija, nego posljedica – naglašava.
Na kraju je posebno istakla da Sud nije imao zakonsku mogućnost da propiše zabranu političkog djelovanja u samoj izreci presude.
– Ni na koji način ja nisam mogla u izreku presude navesti zabranu političkog djelovanja ili bilo šta slično tome jer se u izreku navodi mjera sigurnosti, a nema takve mjere sigurnosti.
Šta propisuje zakon
Objašnjavajući svoj stav, Uzunović se pozvala na članove 113. i 114. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koji uređuju pitanje pravnih posljedica osude.
Član 113. propisuje da se pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava, odnosno zabranu sticanja određenih prava, mogu propisati isključivo zakonom. Istim članom određeno je da te posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude.
Član 114. navodi vrste pravnih posljedica koje se odnose na zabranu sticanja određenih prava, uključujući zabranu vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili drugim pravnim licima, zabranu sticanja određenih službenih zvanja, poziva ili unapređenja u službi, kao i zabranu sticanja određenih dozvola ili odobrenja koja izdaju organi vlasti.
Ovim članom također je propisano da pravne posljedice ne nastupaju ako je izrečena novčana kazna, uslovna osuda, sudska opomena ili je učinilac oslobođen kazne.
Presuda Miloradu Dodiku
Prema objašnjenju sutkinje Uzunović, upravo zbog ovakvog zakonskog okvira Sud Bosne i Hercegovine izriče kaznu i mjere sigurnosti, dok se pravne posljedice osude ne unose u izreku presude, nego ih, ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, primjenjuju nadležni organi u skladu sa zakonom.
Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika zbog krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika, izrekavši mu kaznu zatvora od jedne godine i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.