Ozbiljne optužbe na račun Uprave za indirektno oporezivanje BiH ponovo su otvorile pitanje rada jedne od najvažnijih državnih institucija. Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika UIO tvrdi da posjeduje obimnu dokumentaciju o navodnim nezakonitostima, dok je najavljeno i razmatranje slučaja pred parlamentarnom komisijom. O svemu su govorili i političari i predstavnici organizacija koje prate borbu protiv korupcije.
Predmet od 300 stranica
Sindikat je, prema dostupnim informacijama, formirao dokumentaciju od oko 300 stranica u kojoj su, kako navode, pobrojane nepravilnosti i sumnje u koruptivne radnje koje se odnose na period duži od jedne decenije. Radi se o optužbama koje obuhvataju više segmenata rada UIO – od zapošljavanja do infrastrukturnih projekata i postupanja pravosudnih institucija.
Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH najavila je razmatranje materijala i mogućnost javnog saslušanja odgovornih osoba. To je prvi put nakon dužeg vremena da parlamentarna institucija formalno otvara pitanje rada ove uprave na tako detaljan način.
– S posebnim osvrtom na nepostupanje pravosudnih institucija u vezi sa brojim predmetima koji su vođeni zbog eventualnih koruptivnih dešavanja unutar UIO BiH u periodu od 2014. godine do danas – rekao je Branislav Borenović.
Šta se konkretno stavlja na teret
Optužbe se, između ostalog, odnose na favorizovanje određenih privatnih kompanija prilikom izgradnje carinskih terminala, navodna stranačka zapošljavanja i obustavljanje pojedinih istraga. Posebno je naglašeno da su neki predmeti, iako formirani, završavali bez konkretnih rezultata.
– U tom zahtijevu koji je došao na 300 stranica ukazuje se na kriminal u periodu od 12 godina. Postavlja se pitanje šta je pravosuđe radilo po ovom pitanju – rekao je Branislav Borenović.
Ovakve tvrdnje dodatno su uznemirile javnost jer se Uprava za indirektno oporezivanje smatra ključnim stubom finansijskog sistema države. Kroz ovu instituciju prolaze prihodi od PDV-a, akciza i carina, odnosno najveći dio budžetskih prihoda.
Dugogodišnje afere
Predstavnici organizacija koje se bave borbom protiv korupcije tvrde da ovo nije prvi put da se pojavljuju slične optužbe. Prema njihovim riječima, problemi u UIO traju godinama, ali rijetko kada dobiju sudski epilog.
– Ovo nisu neke nove afere u UIO. Jedna ovako velika institucija se bori sa koruptivnim aferama već dugo vremena. Treba podsjetiti da je veliki broj inspektora uhvaćen u korupcijskim aferama, u primopredaji novca i slično – rekao je Damjan Ožegović.
U javnosti se već ranije govorilo o prijavama koje su podnosili pojedini zaposlenici. Posebno se spominje slučaj iz 2019. godine, kada je jedan radnik prijavio sumnje u zloupotrebe vezane za prihode od parkinga za kamione na carinskim terminalima.
Imenovanja i političke veze
Dodatne polemike izazvao je i izbor novih pomoćnika direktora UIO. Još prije završetka konkursne procedure u javnosti su se pojavila imena kandidata koji su, prema tvrdnjama kritičara, politički favorizovani.
Kada su rang liste objavljene, one su, prema navodima sindikata i dijela političara, potvrdile ranija nagađanja. Upravo taj dio priče otvorio je pitanje uticaja političkih stranaka na rad institucija koje bi trebale biti profesionalne i nezavisne.
Uloga pravosuđa
Jedno od ključnih pitanja koje se nameće jeste postupanje tužilaštva i sudova. Kritičari tvrde da su pojedini predmeti godinama ostajali bez konkretnih odluka, dok drugi smatraju da je riječ o složenim postupcima koji zahtijevaju dugotrajne istrage.
Najavljena sjednica parlamentarne komisije mogla bi, prema očekivanjima, razjasniti da li je bilo propusta i da li će biti pokrenute nove istrage.
Zašto je slučaj važan
UIO BiH upravlja sistemom indirektnog oporezivanja, što znači da njene odluke direktno utiču na finansiranje institucija, plata budžetskih korisnika i stabilnost javnih finansija. Svaka sumnja u nepravilnosti u takvoj instituciji ima mnogo veće posljedice nego u drugim javnim organima.
Zbog toga je i reakcija javnosti bila snažna, a posebno jer se optužbe odnose na dug vremenski period. Ako se pokaže da su navodi tačni, to bi značilo da su potencijalni problemi trajali godinama bez adekvatne reakcije nadležnih.
Šta slijedi
Parlamentarna komisija bi nakon sjednice mogla predložiti javno saslušanje rukovodstva i drugih odgovornih osoba. Takva procedura omogućava da se pred zastupnicima iznesu detalji i dokumentacija, ali i da javnost dobije uvid u rad institucije.
Istovremeno, očekuje se i reakcija pravosudnih organa ukoliko se pokaže da postoje elementi krivične odgovornosti. Za sada zvaničnih odluka nema, ali politički pritisak i interes javnosti rastu.
Ostaje da se vidi hoće li najavljene rasprave donijeti konkretne rezultate ili će sve ostati na političkim optužbama i demantima. U svakom slučaju, ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje funkcionisanja institucija i povjerenja građana u sistem, a to je možda i najvažnije pitanje od svih.
Pogledajte PRILOG!