Rast cijena goriva ponovo je otvorio pitanje da li država može ublažiti udar na džepove građana. Jedna od mjera o kojoj se raspravlja jeste smanjenje ili potpuno ukidanje akciza na naftne derivate, ali politička neslaganja ponovo usporavaju donošenje odluka.
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine vođena je rasprava o mogućim rješenjima koja bi mogla ublažiti rast troškova života. Zastupnik Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu PSBiH Šerif Špago poručio je da bi smanjenje akciza na gorivo moglo imati direktan uticaj na cijene, ali i na šire tržište.
Rast cijena
Cijene goriva imaju snažan uticaj na gotovo sve segmente ekonomije. Kada gorivo poskupi, rastu i troškovi transporta, proizvodnje i distribucije robe, što se na kraju odražava na cijene brojnih proizvoda i usluga.
Zbog toga dio političkih predstavnika smatra da bi smanjenje akciza moglo donijeti određeno olakšanje građanima i privredi. Takva mjera, prema njihovim procjenama, mogla bi usporiti rast cijena i donekle stabilizovati tržište.
– Smanjenje ili ukidanje akciza na naftne derivate moglo bi doprinijeti ublažavanju rasta cijena goriva, a posredno i drugih proizvoda čija proizvodnja zavisi od nafte i naftnih derivata – izjavio je Šerif Špago.
Parlamentarna rasprava
Tokom rasprave u državnom parlamentu otvoreno je i pitanje nadležnosti institucija. Prema riječima Špage, pojedini predstavnici SNSD-a iznose stav da odluke državnog parlamenta moraju imati saglasnost nižih nivoa vlasti.
Takvo tumačenje, smatra on, nije u skladu sa ustavnim nadležnostima institucija Bosne i Hercegovine. On je naglasio da su ovlasti Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara jasno definisane i da za provođenje tih nadležnosti nije potrebna saglasnost nižih nivoa vlasti.
– Znamo koje su nadležnosti Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara po Ustavu i da za provođenje nadležnosti tih državnih organa nije potrebna saglasnost nižih nivoa vlasti – kazao je Špago.
Budžetski problemi
U raspravi je pomenuto i pitanje budžeta za naredni period, koje dodatno komplikuje političke odnose. Prema riječima zastupnika SDA, aktuelna situacija oko fiskalnog okvira pokazuje koliko politička neslaganja mogu usporiti donošenje ključnih odluka.
On smatra da se zbog neslaganja između različitih nivoa vlasti pojedine važne teme potiskuju u drugi plan, iako su neophodne za normalno funkcionisanje države.
– Imajući u vidu šta se dešava u vezi fiskalnog okvira i budžeta za 2026. godinu, znamo šta znači dobijanje saglasnosti od nižih nivoa vlasti, pa danas niko i ne priča o budžetu za 2026. godinu i mnogim drugim aktima neophodnim za funkcioniranje države i institucija, a sve u interesu građana BiH – rekao je Špago.
Podrška zakonu
Uprkos političkim razlikama, iz SDA su najavili podršku zakonu koji predviđa smanjenje akciza. Ipak, istaknuto je da postoje određene dileme u vezi sa njegovom provedbom, posebno zbog načina na koji se odluke donose u Vijeću ministara.
– Mi nemamo dileme, podržat ćemo zakon. Međutim, imamo Vijeće ministara koje ne može postići konsenzus, a znamo da bez glasova ministara iz SNSD-a ne mogu biti donesene odluke o smanjenju akciza, jer bez glasa najmanje jednog ministra iz svakog naroda nema odluke Vijeća ministara – naveo je Špago.
Dom naroda
Nakon rasprave u Predstavničkom domu, zakon bi trebalo da se nađe i pred delegatima u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Prema procjenama pojedinih zastupnika, postoji dovoljna politička podrška za njegovo usvajanje.
Ipak, procedura može biti usporena zbog pitanja kvoruma, posebno u Klubu srpskog naroda, što je već ranije znalo blokirati rad ove institucije.
– Ja ne sumnjam da postoji potrebna većina i u Domu naroda da usvoji zakon, imajući u vidu stranke koje su glasale u Predstavničkom domu. Međutim, imamo problem kvoruma, posebno iz Kluba srpskog naroda, pa ostaje pitanje hoće li sjednica biti održana kada zakon dođe na dnevni red – rekao je Špago.
Budžetske dileme
Tokom rasprave pojedini zastupnici iz SNSD-a izrazili su zabrinutost da bi smanjenje akciza moglo dovesti do manjeg punjenja budžeta. To je, prema riječima Špage, bio jedan od glavnih argumenata protiv ove mjere.
– Vidjeli ste iz izlaganja kolega iz SNSD-a da je njima problem da li će biti slabije punjenje budžeta ako se smanje akcize na gorivo – kazao je Špago.
Uprkos tim dilemama, on smatra da bi donošenje zakona ipak predstavljalo pokušaj da se građanima pomogne u trenutku kada rast cijena goriva utiče na ukupne troškove života.
– Mi ćemo podržati i nadam se da će oni koji imaju dileme razmisliti da li svojim stavovima pogoršavaju stanje građana ili i nastoje pomoći u prevazilaženju ove krize – rekao je Špago.
Drugi zakoni
Pored pitanja akciza, tokom sjednice Predstavničkog doma raspravljalo se i o drugim zakonima koji su se našli na dnevnom redu. Među njima je bio i prijedlog zakona koji se odnosi na sprečavanje finansiranja terorizma.
Zastupnici SDA naveli su da u tekstu zakona postoje određene nejasnoće, zbog čega su zatražili dodatno vrijeme za analizu i eventualno podnošenje amandmana.
– Mi smo uspjeli pročitati taj zakon i vidjeli da ima određenih nejasnoća. Tražili smo da se ostavi rok od sedam dana i da se eventualno zakaže nova hitna sjednica kako bismo određene dileme razjasnili amandmanima – kazao je Špago.
Moguća tumačenja
Prema njegovim riječima, određene odredbe zakona mogle bi otvoriti prostor za različita tumačenja u praksi, posebno u dijelu koji se odnosi na saradnju institucija.
– Plašimo se, posebno jer se u nekim dijelovima predviđa da se određene odluke donose uz saglasnost institucija poput entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova, SIPA-e, OSA-e i tužilaštava, što može otvoriti prostor za različita tumačenja – naveo je Špago.
Međunarodne obaveze
Na kraju rasprave naglašeno je i pitanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Donošenje određenih zakona smatra se važnim kako bi država izbjegla potencijalne negativne posljedice na međunarodnom planu.
Špago je upozorio da bi odgađanje donošenja potrebnih zakona moglo dovesti do toga da Bosna i Hercegovina bude suočena sa dodatnim pritiscima i rizikom da se nađe na tzv. sivoj listi međunarodnih organizacija.
Zbog toga je poručio da je važno da politički akteri pronađu rješenja koja će omogućiti donošenje ključnih zakona i stabilno funkcionisanje institucija u interesu građana.