U javnosti su odjeknule poruke Dragana Čovića nakon njegovog gostovanja u jednoj televizijskoj emisiji, gdje je govorio o evropskom putu BiH, zastojima u institucijama i izmjenama Izbornog zakona. Njegov nastup izazvao je podijeljene reakcije jer je, uz političke teme, otvorio i pitanje odnosa prema muzičaru Marku Perkoviću Thompsonu, te uputio oštre poruke kritičarima. Posebnu pažnju privukla je rečenica koju je više puta ponavljao kao političku poruku o “zaštiti” hrvatskog naroda.
Evropske poruke
Čović je u razgovoru pokušao nametnuti sliku da predstavnici HDZ-a nose najveći dio reformskih obaveza, te da se prioriteti u državnim institucijama često blokiraju ili preusmjeravaju. Kao ključne teme isticao je zakone koji se odnose na VSTV i Sud BiH, ali i izmjene Izbornog zakona, koje su, prema njegovim riječima, nužne radi “legitimnog političkog predstavljanja” u Predsjedništvu BiH.
U tom dijelu nastupa provlačio je tezu da se evropski put ne može nastaviti bez političkog dogovora, te da se reformska agenda koristi kao alat za međusobna optuživanja. Pritom je više puta sugerisao da partnerstvo postoji, ali da se u praksi stalno otvara prostor za političko nadmudrivanje i medijske obračune.
Izborni uslov
Centralna tačka njegovog nastupa bila je izmjena Izbornog zakona. Čović je naglašavao da se pitanje izbora člana Predsjedništva i domova naroda ne smije tretirati kao sporedno, jer se tu, kako tvrdi, odlučuje o kolektivnim pravima konstitutivnih naroda. Poručivao je da BiH ne može funkcionisati kao unitarna država, te da se građanski koncept koristi kao pokušaj političke dominacije većinskog naroda.
– Ako netko želi europski put Bosne i Hercegovine, to su upravo predstavnici Hrvata – rekao je Čović.
U nastavku je tvrdio da su preostale obaveze poput Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH često gurane u stranu, te da se na sjednicama insistira na drugim tačkama, iako su, prema njegovoj interpretaciji, upravo ti zakoni trebali biti prva tema.
– Mi smo zadnjih nekoliko sjednica Doma naroda upravo inzistirali da prve točke na sjednicama budu Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu, a upravo ti koji predstavljaju i gospodina Konakovića u tim institucijama svaki put inzistiraju da neke druge točke dobiju prioritet – rekao je Čović.
Thompsonova fotografija
Jedan od dijelova intervjua koji je izazvao najviše reakcija bio je komentar o fotografiji s Markom Perkovićem Thompsonom. Čović je govorio o dugogodišnjem poznanstvu s pjevačem i tvrdio da ga je iznenadio obim reakcija, i negativnih i pozitivnih, te da je, kako kaže, dobio i “pozive podrške”.
Isticao je da Thompson zauzima “posebnu nišu” na muzičkom tržištu i da promoviše vrijednosti koje on vidi kao identitetski važne. U tom dijelu nastupa pokušao je odbaciti optužbe koje se često vežu uz Thompsona, posebno kada je riječ o simbolici i porukama koje prate dio njegove publike.
– Jedan je od onih koji je snažno zagovarao upravo te vrijednosti, a odriče apsolutno bilo kakvu vezu s fašizmom i nacizmom ili mržnjom – rekao je Čović.
Poruka kritičarima
Čović je potom uputio oštru poruku “nadničarima u politici” i “samoprozvanim analitičarima”, tvrdeći da su situaciju iskoristili za špekulacije. U javnom prostoru naročito se izdvojila njegova rečenica kojom je nastupao kao da govori u ime cijelog naroda, što je dio kritičara protumačio kao pokušaj da se predstavi “vođom”.
– Dalje prste od hrvatskog naroda – rekao je Čović.
U istom bloku razgovora osvrnuo se na uvrede koje su, kako je rekao, upućivane pojedinim osobama iz hrvatskog političkog korpusa, te je tvrdio da se u javnom prostoru toleriraju izjave koje vrijeđaju Hrvate. Pozivao je da se prekine s takvom praksom, uz naglašavanje da mladi ne smiju upadati u provokacije i kompromitovati “današnje vrijednosti” hrvatskog naroda.
– Evo, to je poruka svima njima da se okrenemo od toga – rekao je Čović.
Civilizacijske vrijednosti
U završnici tog dijela intervjua nastavio je insistirati na narativu da Hrvati u BiH predstavljaju “predvodnike” evropskih vrijednosti, te da se njima ne može nametnuti drugačiji identitetski okvir. Ovakve poruke su, očekivano, izazvale i podršku dijela publike, ali i kritike onih koji smatraju da se tako produbljuju podjele i stvara osjećaj političke isključivosti.
– Hrvatski narod je predvodnik svih najvećih civilizacijskih europskih vrijednosti i to će ostati – rekao je Čović.
U jednom momentu dotakao se i prijedloga da se kroz zakon osude svi totalitarizmi, pokušavajući pokazati distancu prema ideološkim etiketama koje se često lijepe uz političke rasprave u BiH.
– Slažem se sa gospodinom Nikšićem. Možemo usvojiti takav zakon da osudimo apsolutno sve totalitarizme, sve nacizme, fašizme i komunizam – rekao je Čović.
Mi smo uporni
Govoreći o neuspjelim pokušajima kompromisa u institucijama, Čović je tvrdio da je kompromis postojao, ali da određeni prijedlozi nisu prošli u Vijeću ministara. Zbog toga je, kako je naveo, postojala ideja da ključni zakoni idu na sjednicu u izvornom obliku, te da se konačno “prelomi” politička blokada kroz parlamentarnu proceduru.
– Mi ćemo biti dalje uporni – rekao je Čović.
Ovdje je pokušao ostaviti dojam političke stabilnosti i kontinuiteta, naglašavajući da se ne smije izgubiti nekoliko narednih mjeseci na predizborne prepucavanja. Međutim, njegov istup je u isto vrijeme bio pun oštrih formulacija, što je dodatno podgrijalo atmosferu i među političkim rivalima i među građanima.
Ko nam je branio
U dijelu razgovora koji se ticao federalizma i izborne organizacije, Čović je pokušao relativizirati pitanje izbornih jedinica, navodeći da se određena rješenja mogla donijeti i ranije, da je bilo političke volje.
– Tko nam je branio da u Federaciji napravimo dvije izborne jedinice po Ustavu i po zakonu? Sve je u redu, samo je potrebna dobra volja. – rekao je Čović.
Poruka mladima
U nekoliko navrata vraćao se na poziv mladim ljudima da ne nasjedaju na provokacije, posebno kada je riječ o koncertima, simbolima i javnim sukobima koji se lako prenesu na društvene mreže. Pokušao je zaključiti da se fokus mora vratiti na “civilizacijske” vrijednosti i na reformske ciljeve, ali je istovremeno ostavio prostor za novo zaoštravanje, jer je nastup bazirao na logici “mi” protiv “njih”.
– Ono što mi trebamo slijediti, to su ove svjetske, civilizacijske, ljudske vrijednosti. Ja mislim da je tu hrvatski narod predvodnik, ne samo u Bosni i Hercegovini – rekao je Čović.
Na kraju, ovaj istup je još jednom pokazao koliko se u BiH političke teme lako preliju u identitetske poruke i simboličke sukobe. Dok Čović insistira na tome da govori o “legitimnom predstavljanju” i evropskoj agendi, kritičari mu zamjeraju ton i nastup koji često zvuči kao da on određuje ko smije, a ko ne smije govoriti o hrvatskom narodu. I baš tu, u tom preklapanju politike i identiteta, leže posljedice koje mogu biti ozbiljne, jer se svaka naredna rasprava sve teže vraća na konkretna rješenja, a sve lakše sklizne u rovove, pa i u sitne podjele koje se kasnije teško krpe.