Da li se ideja o novim podjelama u Bosni i Hercegovini ponovo vraća na političku scenu? Rasprave koje su pokrenute izvan granica zemlje ponovo su otvorile pitanja stabilnosti, ustavnog poretka i odnosa među narodima.
Ideja o formiranju trećeg entiteta, koja je iznesena na konzervativnom skupu u Zagrebu, izazvala je burne reakcije u Bosni i Hercegovini. Dok su bošnjačke političke stranke oštro osudile ovakve prijedloge, predstavnici HDZ-a i SNSD-a poručuju da svako ima pravo iznijeti politički stav.
Oštre reakcije
Crtanje novih mapa i predstavljanje teritorijalnih rješenja koja uključuju treći entitet pod nazivom “Hrvatska Republika” naišlo je na snažno protivljenje među političkim akterima koji upozoravaju na opasnost od produbljivanja podjela.
– U Bosni i Hercegovini nema više mjesta ni za kakve nove linije razdvajanja. Nema mjesta za etničke podjele. Bilo kakve ideje o podjelama, o trećem entitetu itd su neprihvatljive za ogromnu većinu građana BiH i mi to nikada nećemo dozvoliti. – rekao je Denis Bećirović.
Sličan stav iznio je i Edin Ramić, naglašavajući da ovakve ideje ne smiju dobiti prostor u političkom diskursu.
– Ja mislim da je to politička iluzija, međutim mislim da oni kojima je stalo do ove države apsolutno trebaju imati otvorene oči i raditi maksimalno da se ne da nikakav prostor, nikakva šansa takvoj ideji i takvoj politici. – rekao je Edin Ramić.
Upozorenja dolaze i od drugih predstavnika koji smatraju da ovakvi potezi mogu dodatno destabilizovati odnose u zemlji.
– U susjednoj državi idiotska politika crtaju nove karte Bosne i Hercegovine koje nemaju za cilj da stabilizuju i riješe odnose već da pogoršaju. Nažalost u tome učestvuju zvaničnici hrvatske politike. – rekao je Šemsudin Mehmedović.
Podrška i stavovi
Sa druge strane, iz HDZ-a dolaze poruke koje ukazuju na drugačije viđenje situacije, uz izraženo nezadovoljstvo postojećim ustavnim rješenjima i načinom funkcionisanja države.
– Meni se baš sviđa ona mapa koja je prikazana. Iz te mape se vidi etničko očišćenje. Ne vidi se treći entitet, dragi moji, nego etničko očišćenje 250 tisuća Hrvata iz 1991. godine. Ja kao predsjednica Kluba uzimam obavezu da takvu konferenciju organizujem u Plavoj dvorani. – rekla je Marina Pendeš.
Iz SNSD-a poručuju da se o svim političkim pitanjima treba razgovarati, ističući da zahtjevi za većom konstitutivnošću nisu nova tema.
– Ja ne vidim da je bilo šta alarmantno u ovoj zemlji ako se ne urušava teritorijalni integritet zemlje. Pa imamo sad ne znam koliko kantona, dakle od Dejtana do danas, valjda nismo svi gluvi, da hrvatski narod traži punu konstitutivnost, ustavnu zašto ne sjesti i ne razgovarati. – rekao je Nikola Špirić.
Oprez iz opozicije
U opozicionim redovima također postoji zabrinutost zbog načina na koji se ova tema ponovo otvara. Smatra se da crtanje mapa i političke inicijative koje dolaze izvan institucija mogu dovesti do dodatnih tenzija.
– Јoš jedan u nizu pokušaja bespotrebnog unošenja neke vrste nestabilnosti koji nas neće nigdje odvesti. Ustav je jasno propisao da smo dvoentitetsko društvo u kojem postoji Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine. – rekao je Branislav Borenović.
Lobiranje izvan zemlje
Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje da se ideje o reorganizaciji Bosne i Hercegovine ne pojavljuju samo unutar regiona, već i kroz određene međunarodne kanale.
Politička analitičarka Tanja Topić ukazala je na postojanje lobističkih aktivnosti koje imaju za cilj promovisanje određenih političkih rješenja na međunarodnoj sceni.
– Postoji dio lobiranja u SAD preko lobističkih organizacija na način kako se lobira za nezavisnu Republiku Srpsku. – rekla je Tanja Topić.
Ova izjava dodatno je podgrijala raspravu o tome koliko su vanjski utjecaji prisutni u oblikovanju političkih ideja koje se odnose na budućnost Bosne i Hercegovine.
Diplomatski odgovor
Institucije Bosne i Hercegovine reagovale su i na diplomatskom nivou. Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je protestnu notu Hrvatskoj zbog poruka koje se odnose na moguće preustrojstvo države.
Ovaj potez pokazuje da se tema ne zadržava samo na političkim izjavama, već prelazi i u sferu zvaničnih odnosa između država, što dodatno naglašava njenu osjetljivost.
Šira slika
Rasprave o trećem entitetu, crtanje novih mapa i pozivi na ustavne promjene ponovo su otvorili duboka pitanja o budućnosti Bosne i Hercegovine. Dok jedni smatraju da su ovakve ideje neprihvatljive i opasne, drugi ih vide kao legitimno političko pitanje o kojem treba razgovarati.
Jasno je da ovakve inicijative izazivaju snažne reakcije i različita tumačenja, ali i da dodatno opterećuju već složene političke odnose u zemlji. Upravo zbog toga, svaka izjava i potez u vezi sa ovom temom pažljivo se prati i analizira, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i izvan njenih granica.
Pogledajte PRILOG!