Dramatična svjedočenja bivših pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice Srbije (SAJ) otkrivaju okolnosti izborne noći 25. oktobra 2026. godine, kada je, prema njihovim tvrdnjama, postojala ozbiljna opasnost od nasilnih sukoba u Beogradu. Dugogodišnji komandant SAJ-a Spasoje Vulević u razgovoru za splitsku Slobodnu Dalmaciju govorio je o hiljadama ljudi u crnom, pripremama sigurnosnih snaga i mogućim razlozima zbog kojih je Aleksandar Vučić ipak priznao izborni poraz.
Pripreme za sukobe
Prema Vulevićevim riječima, tokom izbornog dana dobijao je informacije od bivših kolega iz različitih policijskih formacija o raspoređivanju sigurnosnih snaga širom Beograda. Posebno je upozorio na prisustvo organizovanih grupa ljudi obučenih u crno, za koje tvrdi da su bile pripremljene za mogući obračun s građanima ukoliko Vučić odbije priznati poraz.
– Njih je bilo oko tri hiljade. Bili su raspoređeni po hotelima, prolazima i drugim lokacijama, a u sedam i po, osam navečer počeli su pristizati u prostor oko Pionirskog parka, popularnog Ćacilenda. Sve je bilo spremno – izjavio je Vulević.
Bivši komandant ove grupe opisuje kao režimske formacije, upoređujući ih s nacističkim SA trupama. Prema njegovoj procjeni, plan je podrazumijevao proglašenje pobjede Srpske napredne stranke, što bi izazvalo masovna okupljanja nezadovoljnih građana i otvorilo mogućnost nasilne intervencije.
Vulević je ukazao i na izvještavanje provladinih televizija, koje su neposredno prije Vučićevog priznanja poraza objavljivale podatke o uvjerljivom vodstvu SNS-a. Smatra da su takve informacije mogle predstavljati pripremu javnosti za proglašenje pobjede.
Zašto je Vučić odustao?
Iako su, prema Vulevićevim tvrdnjama, postojale ozbiljne pripreme za moguću eskalaciju, Vučić je na kraju priznao izborni poraz. Bivši komandant SAJ-a smatra da je na takvu odluku mogao utjecati poziv iz inostranstva, ali naglašava da nema neposredna saznanja o tome.
– Svi pretpostavljamo da ga je neko nazvao iz inostranstva. Da su imali svoje posmatrače, analitičare i ljude koji su odavde izvještavali te da mu je rečeno da je razlika prevelika, da je očito izgubio izbore i da ne bi bilo dobro ići u daljnju eskalaciju koja bi mogla destabilizovati cijelu regiju – rekao je Vulević.
Prema njegovim informacijama, Studentska lista tokom dvije godine protesta nije pripremala nasilno zauzimanje institucija, nego je insistirala na masovnosti, izborima i nenasilnom djelovanju. Vulević smatra da bi pokušaj nasilnog očuvanja vlasti mogao izazvati nepredvidive posljedice, uključujući odbijanje poslušnosti pojedinih policijskih jedinica.
Njegove tvrdnje o pripremljenom sukobu i mogućem međunarodnom pritisku predstavljaju svjedočenje i procjene, a ne nezavisno potvrđene činjenice.
Smjena komandanta SAJ-a
Vulević tvrdi da je njegova smjena s čela elitne policijske jedinice bila posljedica odbijanja da SAJ koristi za zadatke koji nisu u njegovoj nadležnosti. Prema njegovim riječima, pritisci su trajali nekoliko mjeseci, a od njega se očekivalo da prihvati angažovanje specijalaca u situacijama narušavanja javnog reda.
– Smijenjen sam zato što nisam želio nezakonito upotrebljavati jedinicu – kazao je Vulević.
Objasnio je da je SAJ namijenjen najopasnijim sigurnosnim operacijama, poput talačkih kriza, otmica aviona i hapšenja teško naoružanih kriminalaca, a ne razbijanju demonstracija. Nakon njegove smjene za komandanta je postavljen Igor Žmirić, koji je, prema pisanju Slobodne Dalmacije, nakon Vučićevog izbornog poraza priveden i privremeno udaljen s dužnosti.
Vulević smatra da bi eventualni masovni izlazak građana na ulice predstavljao situaciju koju nijedna policijska formacija ne bi mogla jednostavno kontrolisati. Upozorava da su policajci također dio društva i da njihove porodice žive među građanima protiv kojih bi eventualno dobili naređenje da intervenišu.
Tajna 5. oktobra
Slobodna Dalmacija donosi i dosad manje poznata svjedočenja o rušenju Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine. Novinar lista prisjetio se susreta sa specijalcem koji je tada izašao iz policijskog vozila i mirno razgovarao s demonstrantima, da bi tokom intervjua saznao da je riječ upravo o Spasoju Vuleviću.
– Pa to sam bio ja – odgovorio je Vulević. – I sve je bilo tako kako ste ispričali, mi smo prvi prešli na stranu građana.
Ovo svjedočenje dovodi u pitanje raširenu verziju prema kojoj su pripadnici Jedinice za specijalne operacije, poznati kao „Crvene beretke“, prvi podržali demonstrante. Vulević, međutim, nije želio potvrditi tvrdnje da je Milorad Ulemek Legija promijenio stranu upravo nakon saznanja da je SAJ već stao uz građane.
Drugi sagovornik Slobodne Dalmacije, bivši visokopozicionirani pripadnik SAJ-a predstavljen pseudonimom Vanja, iznio je još ozbiljnije tvrdnje. Prema njegovom svjedočenju, pripadnici SAJ-a dobili su naređenje da na teren izađu naoružani samo pištoljima, nakon čega je navodno planirano njihovo prebacivanje prema zgradi Radio-televizije Srbije.
– Da nas žrtvuju. Mi smo bili naoružani samo ličnim naoružanjem, a Legijini ljudi bili su potpuno naoružani. Trebalo nas je ubaciti među demonstrante, izazvati sukob i stvoriti povod za protunapad – ispričao je Vanja.
Tvrdi da je Vulević odugovlačenjem spriječio provođenje takvog plana, omogućivši pripadnicima SAJ-a da se priključe demonstrantima bez oružanog sukoba. Prema njegovim riječima, opasnost nije prestala ni nakon Miloševićevog pada jer su postojala strahovanja od mogućeg kontraudara drugih naoružanih formacija.
Policija i politička lojalnost
Vanja je posebno naglasio značaj profesionalne nezavisnosti policijskih jedinica, tvrdeći da pripadnici SAJ-a prolaze višegodišnju obuku kako bi mogli samostalno procjenjivati opasne situacije. Smatra da je dugogodišnja profesionalna struktura jedinice oslabljena reorganizacijom MUP-a 2016. godine, kada je SAJ spojen s Protuterorističkom jedinicom.
Prema njegovoj ocjeni, dodatne probleme izazvale su smjene iskusnih rukovodilaca i postavljanje novih kadrova. Naglašava da policajci imaju ličnu odgovornost za svoje postupke i da nezakonita naređenja ne smiju izvršavati, bez obzira na položaj nadređenih.
U razgovoru je istaknuta i dugogodišnja saradnja SAJ-a s hrvatskim specijalnim jedinicama, posebno Antiterorističkom jedinicom Lučko, kao i s policijskim formacijama iz drugih evropskih država. Vulević je potvrdio da su organizovane zajedničke obuke i seminari, uključujući programe uz učešće američkih instruktora FBI-a.
Ko bi uhapsio Vučića?
Na kraju reportaže otvoreno je pitanje ko bi proveo eventualno hapšenje Aleksandra Vučića ukoliko bi nadležni pravosudni organi donijeli takvu odluku. Riječ je o hipotetičkom scenariju, a ne o potvrdi da postoji nalog za njegovo hapšenje.
Vanja smatra da današnji SAJ više nema istu rukovodnu strukturu kao ranije, ali naglašava da bi svaka policijska jedinica morala postupati u skladu sa zakonom.
Svjedočenja bivših specijalaca povezuju dva važna trenutka srbijanske političke historije, pad Miloševića 2000. i Vučićev izborni poraz 2026. godine. U oba slučaja, prema njihovim tvrdnjama, postojala je mogućnost da politička kriza preraste u nasilni sukob.
Iako izneseni navodi zahtijevaju dodatnu provjeru, razgovor za Slobodnu Dalmaciju otvara ozbiljna pitanja o političkom utjecaju na sigurnosne institucije, odgovornosti policijskih komandanata i mogućim posljedicama pokušaja očuvanja vlasti upotrebom sile.

