Može li jedna riječ izazvati veću političku buru od cijelog govora? Upravo je to pokazalo obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Mrkonjić Gradu, gdje je pitanje naziva „Srbijanac“ postalo jedna od tema koja je izazvala najviše pažnje i reakcija.
Posjeta Bosni i Hercegovini
Višednevna posjeta Aleksandra Vučića Bosni i Hercegovini završena je skupom u Mrkonjić Gradu, organizovanim povodom obilježavanja godišnjice stradanja Srba u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“. Tokom obilaska više mjesta u Bosni i Hercegovini, najvećim dijelom na području Republike Srpske, predsjednik Srbije nastojao je poslati poruku zajedništva sa Srbima koji žive izvan Srbije, obilazeći lokalne zajednice, razgovarajući s građanima i najavljujući podršku projektima u tim sredinama.
Prije završnog skupa boravio je i u Čipuljiću kod Bugojna, rodnom mjestu svog oca, gdje je govorio o porodičnim uspomenama i povezanosti s krajem iz kojeg potiče njegova porodica. Time je želio naglasiti ličnu vezu s ovim dijelom Bosne i Hercegovine, predstavljajući se kao političar koji njeguje porodične i nacionalne korijene.
Spor oko naziva
Najveću pažnju javnosti privukao je govor održan u Mrkonjić Gradu, u kojem se, osim historijskih tema, osvrnuo i na pitanje nacionalnog identiteta i terminologije koja se koristi za Srbe iz Srbije.
– Nema kakvim se trikovima nisu služili. Koliko puta smo izgovorili sintagmu hrvatski Srbin, kosovski Srbin, a nikad niste izgovorili srpski Hrvat, nikad niste to čuli jer mi nismo prevaranti. Nikada nisu mogli da podnesu Srbe, koristili su prisvojne pridjeve. Nismo mi ni hrvatski ni bosanski ni srbijanski, mi smo samo Srbi, nemojte da nas dijelite, nemojte da nam izmišljate imena da ne bismo mi vama počeli da izmišljamo imena – rekao je Vučić.
Nastavljajući svoje obraćanje, dodatno je pojasnio zbog čega smatra da je izraz „Srbijanac“ neprihvatljiv.
– Kad kažu u Sarajevu Srbijanac, ja nisam Srbijanac iako sam rođen u Beogradu i Srbiji. Ne zovu ni Ugljanina Srbijanac, ima da nas zovete Srbi, da nas poštujete, jer mi istom rodu pripadamo i nema nikakve razlike između Srba iz Pirota, Nikšića, Kosovske Mitrovice. Ne budete li promijenili ponašanje, mi ćemo da promijenimo ponašanje pa ćete da vidite kako izgleda kad vam budemo davali imena i nadimke – rekao je Vučić.
Jezička razlika
Njegove izjave otvorile su novu raspravu o značenju pojmova „Srbin“ i „Srbijanac“. U bosanskom jeziku riječ „Srbin“ označava nacionalnu pripadnost, dok se izraz „Srbijanac“ koristi kao geografska odrednica za osobu koja dolazi iz Srbije ili ima državljanstvo Srbije. Zbog toga brojni lingvisti smatraju da se radi o dva različita pojma koja se međusobno ne isključuju.
Na isti način postoje i druge geografske odrednice koje ne određuju nacionalnost osobe. Tako neko može biti Bošnjak iz Srbije, Hrvat iz Bosne i Hercegovine ili Srbin iz Crne Gore, dok istovremeno postoji naziv kojim se označava država ili područje iz kojeg ta osoba dolazi.
Politička poruka
Dio političkih analitičara smatra da se iza rasprave o jednoj riječi krije mnogo šira politička poruka. Prema njihovim ocjenama, odbacivanje izraza „Srbijanac“ uklapa se u narativ koji naglašava jedinstvo srpskog naroda bez obzira na međunarodno priznate državne granice.
Sa druge strane, brojni komentatori ističu da Srbima u Bosni i Hercegovini niko ne osporava nacionalni identitet niti pravo na kulturne, historijske i porodične veze sa Srbijom. Istovremeno naglašavaju da geografska odrednica ne umanjuje niti mijenja nečiju nacionalnu pripadnost.
Dvostruki standardi
Posebne reakcije izazvalo je poređenje ovih izjava sa načinom na koji predsjednik SNSD-a Milorad Dodik godinama u javnim nastupima Bošnjake često naziva muslimanima, koristeći vjersku odrednicu umjesto nacionalnog imena. Zbog toga dio javnosti smatra da se prema terminologiji primjenjuju različiti kriteriji, zavisno od toga o kojem narodu je riječ.
Pojedini politički analitičari ukazuju da upravo takav pristup dodatno produbljuje političke podjele, jer se istovremeno insistira na zaštiti vlastitog identiteta, dok se identitet drugih često posmatra kroz drugačiju prizmu.
Simbolika riječi
Pažnju javnosti privukao je i način na koji je Vučić tokom posjete govorio o Bosni i Hercegovini. U više obraćanja posebno je izdvajao Republiku Srpsku, dok je za drugi entitet koristio izraz „BH Federacija“, što su pojedini posmatrači ocijenili kao pažljivo odabranu političku terminologiju.
U političkoj komunikaciji izbor riječi rijetko je slučajan. Zbog toga mnogi smatraju da se upravo kroz terminologiju često šalju poruke koje imaju šire političko značenje od samih izgovorenih rečenica.
Šira rasprava
Zbog svega izrečenog, govor u Mrkonjić Gradu nije ostao zapamćen samo po porukama o prošlosti i odnosima u regionu. Mnogo više pažnje izazvala je rasprava o identitetu, jeziku i političkim porukama koje se šalju kroz izbor pojedinih riječi.
Dok jedni smatraju da je predsjednik Srbije branio nacionalni identitet srpskog naroda, drugi podsjećaju da razlikovanje pojmova „Srbin“ i „Srbijanac“ predstavlja uobičajenu jezičku praksu koja ne dovodi u pitanje ničiju nacionalnu pripadnost. Upravo zbog toga pitanje jedne riječi ponovo je otvorilo mnogo širu raspravu o identitetu, politici i načinu na koji se jezik koristi kao sredstvo političke komunikacije.