Izjava Sabine Ćudić pred evropskim parlamentarcima izazvala je burne reakcije širom Bosne i Hercegovine i otvorila novu političku raspravu o karakteru rata i agresije na BiH. Posebno je pažnju javnosti izazvala formulacija kojom je rat u Bosni i Hercegovini opisala kao „borbu za moć“, što su brojni političari, udruženja i građani ocijenili kao relativizaciju agresije i međunarodno presuđenih zločina.
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić našla se pod žestokim kritikama nakon obraćanja evropskim parlamentarcima u kojem je govorila o ratu u Bosni i Hercegovini. Njena izjava izazvala je oštre reakcije političkih stranaka, boračkih udruženja, ali i dijela javnosti koji smatra da je korištena formulacija duboko uvredljiva za žrtve rata.
Posebno su burne reakcije uslijedile nakon što je Ćudić pokušala dodatno pojasniti svoj stav kroz novu objavu u kojoj je govorila o multietničkoj odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Burne reakcije
Među najglasnijim reakcijama bilo je saopćenje SDA u kojem je njena izjava oštro kritikovana.
– To je duboka uvreda za svakog ranjenog i ubijenog građanina Sarajeva, među kojima je 1.601 dijete, kao i za sve žrtve agresije, logora, progona, silovanja, etničkog čišćenja i genocida. Predsjednica Naše stranke je pred evropskim zastupnicima pokušala zamagliti ono što su međunarodni sudovi jasno utvrdili, a to je da zločini počinjeni u Bosni i Hercegovini nisu bili proizvod nekakvog neodređenog sukoba političkih ambicija već rezultat organizirane politike progona, terora nad civilima, etničkog čišćenja i genocida – navodi se, između ostalog, u reakciji SDA.
Upravo ta formulacija postala je centralna tema političkih rasprava i komentara na društvenim mrežama.
Kritičari Sabine Ćudić tvrde da se rat u Bosni i Hercegovini ne može opisivati terminima koji zvuče kao neutralni politički sukob između dvije strane, jer su međunarodni sudovi jasno utvrdili karakter agresije, opsade Sarajeva, etničkog čišćenja i genocida.
Nova objava
Nakon burnih reakcija Sabina Ćudić oglasila se novom objavom u kojoj je pokušala odgovoriti kritičarima.
Svoju reakciju započela je nabrajanjem imena nebošnjaka koji su učestvovali u odbrani Bosne i Hercegovine i Sarajeva, naglašavajući multietnički karakter otpora agresiji.
– Za kratkoročnu šačicu političkih poena ogolili su da su zapravo spremni pristati na opasno nametanje ideje Sarajeva iz kog se jedan narod, jedna etnička, vjerska skupina borila protiv okupatora, prisvajajući taj narod – navodi se, između ostalog, u reakciji Sabine Ćudić.
Međutim, upravo tu je nastao novi problem.
Brojni komentatori i politički analitičari istakli su da niko od kritičara nije tvrdio da Sarajevo nisu branili pripadnici svih naroda niti da odbrana Bosne i Hercegovine nije imala multietnički karakter.
Pogrešan fokus
Kritičari tvrde da se Sabina Ćudić u svojoj reakciji fokusirala na temu koja uopšte nije bila predmet spora.
Niko nije osporio ulogu Jovana Divjaka, Stjepana Šibera, Dragana Vikića i drugih pripadnika različitih nacionalnosti koji su učestvovali u odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Glavni problem, prema reakcijama javnosti, bila je upravo njena prvobitna formulacija kojom su agresija na Bosnu i Hercegovinu, opsada Sarajeva i sistemski zločini predstavljeni kao „borba za moć“.
Mnogi smatraju da takva terminologija briše jasnu razliku između agresora i branilaca, između organizovanog projekta etničkog čišćenja i otpora tom projektu.
Zbog toga su reakcije bile posebno snažne među ratnim veteranima, porodicama žrtava i građanima koji smatraju da se na taj način relativizuje karakter rata u Bosni i Hercegovini.
Optužbe za relativizaciju
U političkim i medijskim komentarima sve češće se navodi da upravo takav narativ godinama pokušavaju nametnuti oni koji žele umanjiti ili relativizovati agresiju na Bosnu i Hercegovinu i presude međunarodnih sudova.
Zbog toga je dio javnosti veoma burno reagovao na izjavu Sabine Ćudić, smatrajući da je njena formulacija opasna i politički štetna.
Analitičari ocjenjuju da je dodatni problem nastao jer je pokušaj objašnjenja otvorio potpuno novu raspravu koja nije odgovorila na suštinsko pitanje zbog kojeg su reakcije uopšte nastale.
Umjesto pojašnjenja zbog čega je koristila spornu formulaciju, Ćudić je fokus prebacila na pitanje multietničke odbrane Sarajeva, iako to niko nije dovodio u pitanje.
Politički pritisak
Posebno je zanimljivo što kritike nisu dolazile samo od opozicionih stranaka nego i od dijela političkog bloka kojem pripada Naša stranka.
To je dodatno pokazalo koliko je tema osjetljiva i koliko je javnost burno reagovala na njene riječi.
Mnogi smatraju da je upravo zbog toga Sabina Ćudić pokušala kroz novu objavu ublažiti političku štetu i preusmjeriti fokus rasprave.
Međutim, brojni komentatori tvrde da je problem ostao isti, formulacija kojom se agresija, opsada Sarajeva, logori, etničko čišćenje i genocid opisuju kao „borba za moć“.
Ratna sjećanja
Cijela situacija još jednom je pokazala koliko su teme rata u Bosni i Hercegovini i dalje duboko osjetljive i koliko svaka riječ političara izaziva snažne reakcije.
Za veliki broj građana rat nije samo politička ili istorijska tema, nego lično iskustvo povezano sa gubicima, stradanjem i traumama koje i danas oblikuju društvo.
Zbog toga mnogi smatraju da političari moraju posebno pažljivo birati riječi kada govore o agresiji, opsadi Sarajeva i međunarodno presuđenim zločinima.
U javnosti se već procjenjuje da će ova izjava Sabine Ćudić još dugo ostati tema političkih sukoba i međusobnih optuživanja, naročito jer se radi o pitanju koje duboko dijeli političku scenu Bosne i Hercegovine.
Mnogi smatraju da njena posljednja objava više liči na pokušaj političkog spašavanja nego na stvarno pojašnjenje prvobitne izjave.
Jer teško je, smatraju kritičari, objasniti kako se opsada Sarajeva, masovna ubistva civila, logori, etničko čišćenje i genocid mogu svesti na formulaciju koja zvuči kao obična politička borba za moć.