Novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović već je najavila prve poteze nakon preuzimanja dužnosti, a posebnu pažnju izazvala je njena poruka o preispitivanju diplomatsko-konzularne mreže BiH. Dok Filipović govori o profesionalizaciji i efikasnosti, pojavile su se tvrdnje da bi iza najavljenih promjena mogla uslijediti smjena diplomatskog osoblja koje ne odgovara politici HDZ-a BiH, što otvara pitanje kakve bi posljedice takav potez mogao imati.
Filipović je, govoreći o izbornom rezultatu, kazala da povjerenje koje je dobila predstavlja najveće koje je doživjela tokom političke karijere, ali i veliku odgovornost.
Posebno je istaknula nove izborne tehnologije, tvrdeći da su ovog puta uklonjene špekulacije o tome ko treba predstavljati hrvatski narod u Predsjedništvu BiH.
– Ono što je najvažnije je da hrvatski narod ovaj put ima mogućnost i priliku kazati koga želi kao predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Važno mi je da ovo ne ostane samo hrvatska pobjeda, nego da, budući da smo ovaj put eliminirali taj glavni izvor nestabilnosti i nepovjerenja oko preglasavanja, pokažemo kako ovim načinom dobiva i Bosna i Hercegovina – kazala je Filipović.
Prvi potezi
Kada preuzme funkciju, Filipović namjerava razgovarati sa Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović kako bi pokušali pronaći zajednički minimum oko ključnih pitanja.
Među prioritetima je izdvojila evropski put Bosne i Hercegovine i stabilnost institucija.
Istovremeno je nagovijestila da bi njena prva službena posjeta nakon preuzimanja mandata mogla biti Hrvatskoj, iako konačnu odluku još nije saopćila.
– Ono što mi sad prvo pada na pamet i što bih željela je da to bude Republika Hrvatska, jer prije svega želim mijenjati ne samo odnos, nego i sliku odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja često u jednom dijelu Bosne i Hercegovine još uvijek nije onakva kakva bi trebala biti – istaknula je Filipović.
Govoreći o odnosima unutar novog saziva Predsjedništva BiH, Filipović je poručila da uvažava izborni legitimitet svojih budućih kolega.
Svjesna je, kako je kazala, da zbog različitih političkih stavova neće postojati saglasnost o svim pitanjima, ali smatra da Predsjedništvo ne bi trebalo postati mjesto stalnog političkog sukobljavanja.
Bez igre 2:1
Filipović je posebno odbacila priče o budućem odnosu snaga 2:1 unutar Predsjedništva.
– Slušala sam i u ovoj kampanji i poslije kampanje te priče oko 2:1, 1:2 i tko će koga preglasavati. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine postoji upravo da bismo mi radili posao u skladu sa svojim ovlastima u korist onih koji su nas birali, ali isto tako i u opću korist Bosne i Hercegovine. Želja mi je da naš mandat promijeni percepciju o Predsjedništvu od institucije koja je izvor sukoba i neslaganja u ogledan primjer kako Bosna i Hercegovina može funkcionirati – dodala je Filipović.
Jedna od politički najosjetljivijih tema ostaje odnos Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.
Filipović smatra da je rezultat izbora djelimično uklonio osjećaj nepravde koji je, prema njenom stavu, stvaran praksom izbora hrvatskog člana Predsjedništva glasovima birača koji ne pripadaju hrvatskom narodu.
Ipak, izborni rezultat za nju ne znači da je pitanje završeno.
Naprotiv, upravo sada vidi priliku za ponovno otvaranje izmjena Izbornog zakona BiH.
Izborni zakon
Filipović smatra da izbor političkih predstavnika jednog konstitutivnog naroda ne bi smio zavisiti od trenutnog odnosa broja glasova ili političke odluke drugih birača.
– Demokratsko pravo jednog konstitutivnog naroda ne može ovisiti o izbornoj matematici ni o trenutačnim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini ni o nečijoj dobroj volji. Zato je nužna izmjena Izbornog zakona. Uistinu nam treba jedno rješenje koje istodobno eliminira diskriminaciju svakog građanina, ali na isti način osigurava da jedan narod drugom nikad više ne bira političke predstavnike – naglasila je Filipović.
Time je jasno stavila do znanja da pobjeda na izborima nije promijenila politički stav HDZ-a BiH prema izbornom zakonodavstvu.
Međutim, još veću pažnju izazvale su njene najave vezane za diplomatsko-konzularnu mrežu Bosne i Hercegovine.
Najavljene smjene
Filipović je i ranije govorila o mogućim promjenama među ambasadorima, a nakon izborne pobjede potvrdila je da od te namjere ne odustaje.
Ona tvrdi da cilj nije politička odmazda, nego analiza rada diplomatsko-konzularnih predstavništava i rezultata koje ostvaruju.
– Želim napraviti jedan ozbiljan profesionalni pregled diplomatsko-konzularne mreže jer mi moramo znati tko nas predstavlja, gdje smo predstavljeni i kakvi su to rezultati. Po meni, diplomacija ne može postojati sama radi sebe i gdje god to ne funkcionira, treba se mijenjati – kazala je Filipović.
Upravo ova najava otvorila je niz pitanja.
Prema informacijama “Slobodne Bosne”, iza najavljenog preispitivanja diplomatske mreže mogao bi stajati plan uklanjanja diplomatskog osoblja koje HDZ BiH smatra politički nepodobnim.
Ukoliko bi se takav scenario ostvario bez poštivanja procedura i pravila diplomatske službe, posljedice bi mogle biti ozbiljne.
Diplomatski debakl
Problem nije samo u tome ko će biti imenovan ili smijenjen, već na koji način bi eventualna velika rekonstrukcija diplomatske mreže bila provedena.
Bosanskohercegovačka diplomatija već godinama je izložena snažnom stranačkom utjecaju, pri čemu se diplomatske pozicije nerijetko posmatraju kroz političku i nacionalnu raspodjelu.
Najava Filipović zato otvara pitanje da li će njen mandat donijeti stvarnu profesionalizaciju ili samo novu kadrovsku preraspodjelu.
Ukoliko kriterij promjena bude politička podobnost umjesto profesionalnih rezultata, najavljeni pregled diplomatske mreže teško bi se mogao predstavljati kao reforma.
U tom slučaju radilo bi se o nastavku stare prakse, samo s novim ljudima.
Upravo zbog toga upozorava se da bi nepoznavanje ili nepoštivanje pravila koja uređuju diplomatsku službu moglo Bosnu i Hercegovinu dovesti do diplomatskog debakla neviđenih razmjera.
Filipović obećava promjene i veću efikasnost, ali tek će konkretni potezi pokazati šta se zapravo krije iza najavljenog preispitivanja diplomatske mreže.
Ured u Mostaru
Još jedna njena najava odnosi se na otvaranje ureda hrvatske članice Predsjedništva BiH u Mostaru.
Filipović odbacuje tvrdnje da bi time nastala neka vrsta paralelne institucije.
Prema njenom objašnjenju, sjedište Predsjedništva BiH ostaje u Sarajevu, dok bi ured u Mostaru služio za rad i neposredniji kontakt sa građanima.
– Sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine jest u Sarajevu, ali hrvatska članica Predsjedništva može imati svoj ured u Mostaru i to nisu paralelne institucije kako se pokušalo meni imputirati. To bi trebao biti prostor gdje hrvatska članica Predsjedništva može raditi i primati ljude, tako da sjedište je u Sarajevu, a Mostar će dobiti Ured hrvatskog člana Predsjedništva – navela je.
Najave Filipović tako već na početku otvaraju nekoliko velikih političkih pitanja, od Izbornog zakona i odnosa unutar Predsjedništva do saradnje s Hrvatskom i budućnosti diplomatsko-konzularne mreže BiH.
Posebno će se pratiti upravo pitanje ambasadora i diplomata.
Ako najavljeni profesionalni pregled zaista bude zasnovan na rezultatima, stručnosti i interesima Bosne i Hercegovine, mogao bi otvoriti prostor za ozbiljnije uređivanje diplomatske mreže.
Ako se, međutim, iza njega bude krila politička čistka i zamjena jednih stranački podobnih kadrova drugima, onda neće biti riječi o reformi.
Ključno pitanje zato ostaje isto: slijedi li stvaranje efikasnije i profesionalnije diplomatije Bosne i Hercegovine ili novi talas političkih imenovanja koji bi državu mogao uvesti u još jednu diplomatsku krizu?