Da li se iza umirujućih poruka krije mnogo ozbiljnija politička igra? Rasprava o Bosni i Hercegovini ponovo je otvorena nakon poruka sa skupa u Zagrebu koje su izazvale brojne reakcije i novu zabrinutost u javnosti.
Nakon niza saopćenja i političkih odgovora, posebno se izdvojila reakcija iz Sarajeva. U fokusu su bile poruke sa događaja pod nazivom „TradFest“, održanog u Zagrebu u organizaciji ultrakonzervativnih udruženja „Vigilare“ i „Ordo Iuris“, uz podršku američkog think tanka „Heritage Foundation“.
Na tom skupu iznesene su tvrdnje o Bosni i Hercegovini kao „neuspjeloj državi“, uz prijedloge da se zemlja preuredi kroz tri etničke federalne jedinice. Takve poruke otvorile su pitanje da li se radi o marginalnim stavovima ili o testiranju političkog terena za mnogo ozbiljnije procese.
Reakcija NiP-a
Narod i pravda oglasili su se saopćenjem u kojem su osudili skup i poruke koje su tamo izrečene, ali su istovremeno upozorili i na način na koji se o tome govori u domaćem političkom prostoru.
– Prvenstveno ukazujemo da se radi o skupu koji je organizirala krajnja desnica koja se nalazi na marginama političkog spektra. Uspon radikalne desnice u Evropi svakako je zabrinjavajući jer se radi o političkim snagama koje nisu izvukle nikakve pouke iz prošlosti i koje i dalje prijete etničkim mapama koje, to iz historijskog iskustva znamo, vode ubistvima, paljenjima, ratnim zločinima, udruženim zločinačkim poduhvatima i genocidu. Te radikalne snage nikada ne smijemo potcijeniti, posebno kada svjedočimo globalnoj krizi međunarodnog prava. – navodi se u saopćenju.
U nastavku poruke istaknuto je da se građanska zabrinutost može razumjeti, ali i da pretjerano davanje značaja ovakvim skupovima može imati suprotan efekat.
– U potpunosti možemo razumjeti zabrinutost građana. Istovremeno, smatramo da su reakcije koje ovom i sličnim skupovima daju prevelik značaj jednako loše i pogubne i za državu i za narod. Iz čistog politikantstva i želje da se zarade jeftini politički poeni time se javnost navikava da smo bespomoćna masa koju ugrožava udruženje građana iz Zagreba. – navodi se u saopćenju.
Poruka otpora
U saopćenju je naglašeno da Bosna i Hercegovina nije prostor o kojem drugi mogu odlučivati bez volje njenih institucija i građana. Posebno je istaknuto nasljeđe odbrambeno-oslobodilačkog rata, kao podsjetnik da su građani ove zemlje već pokazali spremnost da brane njen integritet.
– Ključna poruka i pouka jeste da Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i sve patriote koji vole ovu zemlju nisu isključivo objekt o kojem može bilo ko i bilo gdje odlučivati. Naše nasljeđe iz odbrambeno-oslobodilačkog rata od 1992. do 1995. jeste jasna svijest da smo akteri koji nikada neće pristati, po bilo koju cijenu, na rješenja koja suštinski znače razgradnju države. – navodi se u saopćenju.
U istom tonu poručeno je da ideje poput trećeg entiteta ili novih podjela nemaju podršku svih naroda, te da u zemlji postoji dovoljno političkih snaga koje žele jačanje institucija, a ne novo crtanje granica.
– Bosna i Hercegovina nije ustuknula ni pred dvostrukom agresijom u vremenu kada je bila suočena sa brojčano nadmoćnijim i tehnički opremljenijim agresorima. Iz te borbe baštinimo svijest da smo akteri i da o svojoj sudbini odlučujemo sami. Odcjepljenje, treći entitet i slične političke mantre slušamo već 30 godina. Nisu se desile i neće se desiti. – navodi se u saopćenju.
Potom je upućena i kritika onima koji širenjem straha dodatno destabilizuju javnost.
– Potpuno smo svjesni da političku borbu na tom nivou ne mogu svi pratiti i to se jasno vidi po reakcijama onih koji su, nakon skupa udruženja građana iz Zagreba, „treći entitet“ doživjeli kao gotovu stvar. Takvi rade na sluđivanju naroda, širenjem straha i panike potkopavajući snagu države i naroda. – navodi se u saopćenju.
Stari savez
Dok se javnosti šalju poruke smirivanja, politički odnosi između Milorada Dodika i Dragana Čovića već duže vrijeme izazivaju pažnju. Njihovi sastanci i zajednički nastupi često se tumače kao nastavak dugogodišnjeg partnerstva koje ima jasne političke ciljeve.
Jedan od takvih sastanaka održan je u Banjoj Luci 21. aprila 2026. godine. Tada je potvrđeno da saradnja SNSD-a i HDZ-a BiH ostaje čvrsta, dok su u prvi plan stavljena operativna pitanja i pripreme za naredni izborni ciklus.
Ipak, pitanje trećeg entiteta nije nestalo iz javnog prostora. Tokom 2025. godine Milorad Dodik je u više navrata javno podržao takvu ideju.
Nakon jednog sastanka sa Draganom Čovićem izjavio je da bi trajno rješenje za Bosnu i Hercegovinu bilo postojanje tri entiteta. Kao model je spominjana podjela Federacije BiH na bošnjački i hrvatski dio, dok bi Republika Srpska ostala treća jedinica.
Takve izjave izazvale su snažne političke reakcije, posebno među strankama koje zagovaraju građanski koncept države i jačanje centralnih institucija.
Pogled prema Washingtonu
Paralelno s unutrašnjim odnosima, Dodik i Čović pojačali su diplomatske aktivnosti prema administraciji Donalda Trumpa. Politički analitičari smatraju da se time pokušava pronaći međunarodna podrška za projekte koji godinama nemaju prolaz unutar Bosne i Hercegovine.
Dodik se povezuje s pokušajem da osigura podršku za jaču autonomiju Republike Srpske ili njen drugačiji status. Sa druge strane, Čović se u tom kontekstu dovodi u vezu sa izmjenama Izbornog zakona i institucionalnim preuređenjem zemlje.
Njihovo partnerstvo protivnici vide kao koordinisani pokušaj stvaranja autonomnih etno-nacionalnih jedinica, što bi dugoročno moglo otvoriti vrata novim podjelama.
Otvoreno pitanje
Zbog svega navedenog, dio javnosti pažljivo prati i poteze Elmedina Konakovića, posebno nakon poruka da se ne treba dizati panika zbog marginalnih skupova i radikalnih ideja.
Da li je riječ o smirenom političkom pristupu ili pogrešnoj procjeni trenutka, moglo bi se pokazati u narednom periodu. U zemlji u kojoj su političke poruke često uvod u ozbiljnije procese, svaka riječ nosi posebnu težinu.