Politička scena među hrvatskim strankama u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci postaje sve napetija, a sukob između Zdenka Lučića i Dragana Čovića prerasta okvire uobičajenih političkih neslaganja. Sve češće se otvaraju pitanja o odnosima unutar HDZ-a BiH, ali i o mogućim promjenama koje bi mogle utjecati na budući politički kurs hrvatskog političkog korpusa.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović dugo je izbjegavao da komentariše kandidaturu koju su za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine podržale stranke hrvatske Petorke. Situacija se, međutim, promijenila nakon što je bivši brigadni general HVO-a Zdenko Lučić počeo otvorenije kritikovati prvog čovjeka HDZ-a BiH.
Početak sukoba
Tokom gostovanja na jednoj sarajevskoj televiziji Lučić je istakao da nije protiv HDZ-a kao političke organizacije, nego protiv Dragana Čovića. Tom prilikom ponovio je tvrdnju da je bio među osnivačima HDZ-a u Bosni i Hercegovini te da tu stranku nikada formalno nije napustio.
Njegovi nastupi izazvali su pažnju javnosti, ali i otvorili brojna pitanja o odnosima unutar političke scene među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Posebno je zanimljivo što su njegove poruke došle u trenutku kada se sve glasnije govori o potrebi političkih promjena i novog pristupa unutar hrvatskog biračkog tijela.
Iako se stranke koje se predstavljaju kao alternativa HDZ-u BiH nisu značajnije oglašavale o Lučićevim tvrdnjama, njegova pojava u javnom prostoru postala je jedna od tema političkih rasprava.
Čovićev odgovor
Nakon nekoliko dana bez reakcije, Dragan Čović odlučio je odgovoriti na optužbe koje su mu upućene. Reakcija je uslijedila nakon direktnog novinarskog pitanja, a njegove riječi izazvale su brojne komentare.
– Nećemo nikome dopustiti, a pogotovo ne nekom šverceru, spekulantu, ratnom profiteru i kriminalcu da komentira vrijednosti Domovinskog rata i ono što smo stvorili – rekao je Dragan Čović.
Osim toga, lider HDZ-a BiH ocijenio je kako napadi na njega nisu slučajni te je izrazio uvjerenje da iza svega postoje određeni politički motivi.
Unutrašnja previranja
Paralelno sa javnim sukobom dvojice političara, sve češće se govori o nezadovoljstvu unutar pojedinih kantonalnih organizacija HDZ-a BiH. Posebno se spominje Srednjobosanski kanton, koji mnogi smatraju jednim od ključnih prostora za političko pozicioniranje u narednom izbornom ciklusu.
Pojedini članovi i funkcioneri nezadovoljni su načinom na koji se donose važne političke odluke. Kao jedan od razloga navodi se kandidatura Darijane Filipović, koju dio stranačkih struktura vidi kao odluku donesenu bez šire unutrašnje rasprave.
Takva situacija stvorila je dodatne podjele među pojedinim stranačkim krugovima, a nezadovoljstvo je postalo vidljivije nego ranije.
Politika na raskršću
Godinama je politička strategija HDZ-a BiH bila zasnovana na pitanjima konstitutivnosti naroda i legitimnog predstavljanja Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine. Takav pristup obilježio je djelovanje stranke i predstavljao centralni dio njene političke platforme.
Međutim, sve je više onih koji smatraju da su potrebni novi politički odgovori na izazove sa kojima se suočava hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Zbog toga se u političkim krugovima sve češće govori o mogućnosti drugačijeg političkog pozicioniranja i pojavi novih alternativa.
Upravo u tom kontekstu pojedini analitičari posmatraju i sukob između Lučića i Čovića, smatrajući da on odražava šire procese koji se odvijaju unutar hrvatske političke scene.
Borba za utjecaj
Model upravljanja HDZ-om BiH godinama je bio zasnovan na snažnoj hijerarhiji i centralizovanom donošenju odluka. Takav pristup omogućio je stabilnost stranke, ali je istovremeno proizveo i određene kritike među dijelom članstva.
Kritičari smatraju da je lojalnost često bila važnija od političke samostalnosti pojedinaca, dok pristalice aktuelnog rukovodstva ističu da upravo takav model garantuje jedinstvo i političku snagu stranke.
Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da se unutar hrvatskog političkog korpusa vodi borba za budući pravac djelovanja i utjecaj na biračko tijelo.
Šta slijedi
Iako Zdenko Lučić ne važi za jednog od glavnih favorita na izborima, njegovi istupi pokazuju da postoji određeni prostor za kritiku postojećeg načina vođenja politike. Posebno se ističe činjenica da među njegovim simpatizerima ima bivših pripadnika HVO-a, naročito u Srednjobosanskom kantonu.
Sa druge strane, HDZ BiH i dalje ostaje politički najorganizovanija hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini, sa razvijenom infrastrukturom i značajnim utjecajem među biračima.
Zbog toga će naredni period pokazati da li će trenutne tenzije ostati na nivou pojedinačnih političkih sukoba ili će prerasti u ozbiljnije promjene unutar hrvatske političke scene. Ono što je sigurno jeste da sukob između Lučića i Čovića više nije samo pitanje odnosa dvojice političara, već tema koja otvara mnogo širu raspravu o budućnosti političkog predstavljanja Hrvata u Bosni i Hercegovini.