Može li karta koja je izazvala burne reakcije u regionu uskoro biti predstavljena i u institucijama Bosne i Hercegovine? Upravo takvu mogućnost najavila je zastupnica HDZ-a BiH Marina Pendeš, čije su izjave izazvale novu političku buru.
Nakon kontroverznog skupa održanog u Zagrebu, na kojem se govorilo o navodno neuspjeloj Bosni i Hercegovini i mogućnosti trećeg entiteta, Marina Pendeš poručila je da joj se prikazana mapa sviđa te da želi sličan događaj organizovati u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Nova polemika
Izjave Marine Pendeš dolaze nakon dvodnevnog skupa “TradFest”, koji je izazvao oštre reakcije u Bosni i Hercegovini. U domaćoj javnosti skup je ocijenjen kao direktno zadiranje u unutrašnje uređenje države i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju izazvao je panel na kojem je predstavljena teritorijalna reorganizacija zemlje kroz podjelu na više cjelina, uključujući i takozvanu hrvatsku republiku. Upravo na tu mapu kasnije se referisala i Marina Pendeš.
Govoreći o cijelom događaju, ona je poručila da ideja nije nastala samo u Zagrebu, već da su u organizaciji učestvovali i predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
Sporna izjava
Najviše reakcija izazvala je njena izjava u kojoj je otvoreno podržala prikazanu kartu i najavila sličan skup u Sarajevu.
– Ja sam htjela takvu jednu konferenciju organizirati ovdje u Plavoj dvorani Doma naroda Parlamentarne skupštine. I meni se baš sviđa ona mapa koja je prikazana. Iz te mape se vidi etničko čišćenje. Ne vidi se Treći entitet, dragi moji, nego etničko čišćenje nad 250 hiljada Hrvata od ’91. godine – izjavila je Pendeš.
Ova poruka izazvala je brojne reakcije, posebno zbog činjenice da se radi o mapi koja je u velikom dijelu javnosti doživljena kao pokušaj crtanja novih granica unutar Bosne i Hercegovine.
Dio političkih analitičara smatra da ovakve izjave dodatno podižu tenzije u trenutku kada je zemlji potrebna stabilnost i fokus na reformske procese.
Nezadovoljstvo Dejtonom
Marina Pendeš u nastavku obraćanja nije krila nezadovoljstvo sadašnjim ustavnim i političkim poretkom Bosne i Hercegovine. Posebno je govorila o položaju hrvatskog naroda i Dejtonskom sporazumu.
– Ako je neko zadovoljan Dejtonskim mirovnim sporazumom, Hrvati tu nisu zadovoljni. Hrvati su bili zadovoljni kad su izašli na referendum i dali svoj glas za jedinstvenu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, državu tri konstitutivna naroda. Je l’ to imamo? Nemamo. Gdje smo? Vidi se po enklavama. Koliko nas je stradalo procentualno u proteklom ratu i koliko nas nema od ’91., analizirajte. I onda da neko kaže ‘mi smo jako zadovoljni sa Dejtonom i Republikom Srpskom’. Ja nisam – poručila je zastupnica HDZ-a.
Njena izjava odmah je otvorila nova pitanja o tome da li se iza priče o navodnoj neravnopravnosti zapravo ponovo vraća ideja trećeg entiteta, koju pojedine stranke godinama zagovaraju.
Plan za Parlament
Na pitanje da li je upravo nezadovoljstvo položajem Hrvata razlog održavanja ovakvih konferencija, Pendeš je odgovorila potvrdno te najavila da će pokušati organizovati sličan događaj i u institucijama Bosne i Hercegovine.
– Naravno. Kao predsjednica Kluba na sebe uzimam obavezu da jednu takvu konferenciju održim ovdje, u Plavoj dvorani. Pozvat ću i vas novinare pa da zajedno sudjelujete, uz kritički i svaki drugi osvrt, a prije toga ćemo pripremiti detaljnu analizu – zaključila je Pendeš.
Ova najava izazvala je dodatnu pažnju jer bi organizovanje takvog skupa u Parlamentu BiH sigurno izazvalo nove političke sukobe i oštre reakcije stranaka koje se protive bilo kakvoj teritorijalnoj reorganizaciji zemlje.
Šta je prikazano
Na zagrebačkom skupu posebno je odjeknuo panel pod nazivom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Tokom panela predstavljen je model po kojem bi Bosna i Hercegovina bila podijeljena na Republiku Srpsku, hrvatsku republiku, bošnjačko-muslimansku republiku i Brčko distrikt.
Na spornoj karti takozvana hrvatska republika obuhvatala bi zapadnu Hercegovinu, područje Mostara, te odvojene cjeline u srednjoj Bosni i Posavini.
Takav prikaz u velikom dijelu javnosti ocijenjen je kao direktan napad na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Ko je organizovao skup
Konferenciju su organizovala ultrakonzervativna udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation.
Prisustvo određenih političkih i vjerskih ličnosti dodatno je podiglo pažnju javnosti. Na skupu je govorio i kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je govorio o nefunkcionalnosti sistema i položaju Hrvata, ali je naveo da se ta pitanja trebaju rješavati politički, a ne crkveno.
Reakcije iz Hrvatske
Skup nije prošao bez kritika ni u Hrvatskoj. Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić kritikovao je učesnike zbog, kako je naveo, prenošenja Dodikove retorike u Hrvatsku.
Sa druge strane, saborski zastupnik Nino Raspudić branio je konferenciju tvrdeći da je riječ o raspravi o opstanku Bosne i Hercegovine.
Dodatne reakcije izazvalo je prisustvo Domagoja Kneževića, savjetnika ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, što je dio javnosti protumačio kao tihu političku podršku zvaničnog Zagreba.
Nove tenzije
Izjave Marine Pendeš sada su cijelu priču vratile u fokus domaće javnosti. Njena otvorena podrška spornoj mapi i plan da sličan događaj organizuje u Parlamentu BiH sigurno će izazvati nove političke sukobe.
U trenutku kada Bosna i Hercegovina traži rješenja za ekonomske, institucionalne i evropske izazove, povratak priče o mapama i entitetima mnogi vide kao opasno vraćanje unazad.
Da li će najavljena konferencija zaista biti održana, ostaje da se vidi. Jedno je sigurno, reakcije tek slijede.