Politička drama oko novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradiški prerasta u mnogo ozbiljniji sukob koji uključuje odnose Bosne i Hercegovine sa susjednim državama, međunarodnom zajednicom i unutrašnjim političkim strukturama. Nakon posljednjih dešavanja i jednostranog otvaranja prijelaza, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija iznio je niz tvrdnji koje su izazvale veliku pažnju javnosti.
Gostujući u programu Hayat televizije, Lagumdžija je otvoreno govorio o ulozi vlasti iz Republike Srpske i Hrvatske u slučaju Gradiške, političkim blokadama, pitanju državne imovine i budućnosti OHR-a. Njegove poruke mnogi su protumačili kao ozbiljno upozorenje o smjeru u kojem ide politička kriza u Bosni i Hercegovini.
Organizovani manevari
Prema riječima Zlatka Lagumdžije, jednostrano puštanje u funkciju novog graničnog prijelaza nije slučajan potez niti izolovan incident.
– Mislim da taj primjer govori o ukupnom stanju u našoj državi. Očigledno je da se radi o jednoj seriji organizovanih manipulacija od strane ljudi iz RS-a u saradnji s vlastima Republike Hrvatske. Očigledno se ovdje ne ponašamo kao država – rekao je Lagumdžija.
Naglasio je da pravni sistem Bosne i Hercegovine podrazumijeva striktno poštovanje ustavnih procedura i odluka državnih institucija, dok političke blokade dodatno slabe poziciju države.
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, podsjetio je i na ranije sporove u vezi s infrastrukturnim i energetskim projektima, kada je Bosna i Hercegovina morala reagovati kontramjerama kako bi zaštitila vlastite interese.
Spor oko prijelaza
Lagumdžija smatra da se pitanje novog graničnog prijelaza ne može odvojiti od finansijskih sporova između entiteta i problema raspodjele prihoda od PDV-a.
Prema njegovim riječima, prije otvaranja prijelaza mora biti riješeno pitanje finansijskog poravnanja i povrata sredstava koja pripadaju Federaciji Bosne i Hercegovine.
– Ono što je važno jeste da se stvari poslože na svoje mjesto, da se riješi pitanje poravnanja sredstava i da se vrati FBiH ono što joj pripada, te da se konačno otvori i taj prelaz – poručio je Lagumdžija.
Posebno je kritikovao nastupe ministra finansija Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića, navodeći da takve izjave dodatno urušavaju profesionalni rad državnih institucija.
– Izjavu ministra Amidžića, usmjerenu prema članu UO Uprave za indirektno oporezivanje, ne mislim da uopšte treba komentarisati – rekao je.
Dodao je da političke blokade i sukobe proizvode strukture koje godinama zagovaraju secesionističku politiku.
– Vidljivo je da se radi o igrokazu koji su osmislili, očigledno, ljudi koje danas vodi isti čovjek koji nas je vodio u secesiju – izjavio je Lagumdžija.
Budućnost OHR-a
Tokom gostovanja govorio je i o budućnosti OHR-a nakon najavljene ostavke Christiana Schmidta.
Prema njegovim riječima, jedna od najvažnijih odluka odlazećeg visokog predstavnika bila je uvođenje modernih tehnologija u izborni proces Bosne i Hercegovine.
Lagumdžija smatra da institucija visokog predstavnika mora ostati aktivna sve dok Bosna i Hercegovina ne ispuni uslove iz programa 5+2 i ne ostvari ozbiljniji napredak prema NATO-u i Evropskoj uniji.
Podsjetio je i na pokušaje vlasti iz Republike Srpske da, uz podršku Moskve i Beograda, ospore legitimitet Christiana Schmidta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Prema njegovim riječima, generalni sekretar UN-a António Guterres tada je jasno potvrdio da visoki predstavnik odgovara isključivo Vijeću za implementaciju mira.
Pitanje državne imovine
Lagumdžija je posebno istakao da je pitanje državne imovine danas ključni politički problem u Bosni i Hercegovini.
Tvrdi da predstavnici vlasti iz Republike Srpske pokušavaju prenijeti državnu imovinu na entitetski nivo mimo državnih institucija i zakonskih procedura.
Podsjetio je da su probosanske političke stranke još u aprilu 2023. godine usvojile zajedničku izjavu o zaštiti državne imovine, koju su potpisali Denis Bećirović, Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić.
Nakon te izjave, Denis Bećirović i Željko Komšić preglasali su Željku Cvijanović u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
– To je srž cijelog problema koji se sada nalazi pred nama – poručio je Lagumdžija.
Istakao je da političari koji su ranije podržali zaštitu državne imovine sada moraju pokazati političku dosljednost i stati iza svojih odluka.
– Ne igrajte se sa državnom imovinom, ne budite politikanti u ovom vremenu. Postoji zakon koji je upućen u parlamentarnu proceduru i izvolite vi svi koji ste ovo potpisali da stanete iza toga što ste potpisali. Nemojte se sada po tamnim kulinarima pregovarati s Bog zna kim – rekao je Lagumdžija.
Duboka kriza
Njegove izjave dolaze u trenutku kada su političke tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno pojačane zbog sukoba oko rada državnih institucija, raspodjele prihoda od PDV-a i pitanja državne imovine.
Slučaj novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradiški tako je prerastao iz administrativnog pitanja u mnogo širi politički sukob koji uključuje odnose između entiteta, Hrvatske i međunarodne zajednice.
Dok jedni smatraju da je otvaranje prijelaza bilo nužno zbog problema u saobraćaju i ekonomiji, drugi upozoravaju da se iza svega krije pokušaj dodatnog slabljenja države Bosne i Hercegovine i zaobilaženja njenih institucija.
Pogledajte PRILOG!