Novo zakonsko rješenje u Republici Srpskoj otvorilo je ozbiljnu političku i pravnu raspravu o nadležnostima između entitetskog i državnog nivoa vlasti. Dok jedni tvrde da se radi o unapređenju digitalnih usluga, drugi upozoravaju da bi posljedice mogle biti mnogo šire i da bi mogle dovesti do novih institucionalnih sporova u Bosni i Hercegovini.
Sistem RS-a vodi ka pravnom haosu: Tihi državni udar – Da li je ovo tek početak
Upozorenje na moguće posljedice: Tihi državni udar – Sistem RS-a vodi ka pravnom haosu
Sporni zakon
Bosna i Hercegovina suočava se sa novim političko-pravnim sporom nakon stupanja na snagu Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu Republike Srpske.
Zakon je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a njegovo usvajanje izazvalo je reakcije dijela političkih predstavnika na državnom nivou koji smatraju da pojedine odredbe zadiru u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
Među njima je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović, koji je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti zakona i donošenje privremene mjere kojom bi bila obustavljena njegova primjena do konačne odluke.
Pozivanje na raniju odluku
Ademović smatra da novi zakon u suštini sadrži rješenja o kojima se Ustavni sud Bosne i Hercegovine već ranije izjašnjavao.
Prema njegovim navodima, Sud je u jednom od prethodnih predmeta proglasio neustavnim određene odredbe koje su omogućavale uspostavljanje infrastrukture za digitalno potpisivanje na entitetskom nivou.
– Iako je zakon formalno nov, njegova suština je gotovo identična ranije ukinutim rješenjima. Ovaj put su nadležnosti samo prebačene s MUP-a RS na entitetsku Agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije – ističe Ademović.
Govoreći o značaju ovog pitanja, upozorio je na moguće posljedice po institucionalni sistem Bosne i Hercegovine.
– Ovaj potez predstavlja tihi državni udar koji prolazi potpuno neprimijećeno u javnosti – poručio je Ademović.
Digitalni identitet
Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na planirano uvođenje elektronskog novčanika za digitalni identitet, digitalnih certifikata, registara i nadzornih mehanizama na nivou Republike Srpske.
Prema tvrdnjama podnosioca apelacije, takav sistem mogao bi predstavljati paralelnu infrastrukturu u odnosu na postojeći državni sistem identifikacije građana.
Ademović upozorava da bi kreiranje zasebnih digitalnih registara i identifikacionih mehanizama moglo dovesti do sukoba nadležnosti sa državnim institucijama koje se bave identifikacionim dokumentima i elektronskim identitetom građana.
Moguće posljedice
Jedna od tema koja izaziva posebnu pažnju jeste pitanje međunarodnog priznavanja digitalnih potpisa i elektronskih identiteta.
Prema upozorenjima koja su iznesena, postoji mogućnost da digitalni potpisi izdati kroz sistem Republike Srpske ne budu priznati na državnom nivou ili u međunarodnim transakcijama, što bi moglo izazvati dodatne komplikacije za građane i privredne subjekte.
Pored toga, u javnosti se otvorila rasprava i o potencijalnim posljedicama po proces digitalizacije, elektronsko poslovanje i međunarodnu saradnju.
Pitanje bezviznog režima
Dodatnu pažnju izazvale su tvrdnje da bi narušavanje jedinstvenog sistema identifikacije građana moglo imati posljedice i na određene međunarodne aranžmane koje Bosna i Hercegovina ima sa Evropskom unijom.
U tom kontekstu ukazano je na važnost očuvanja jedinstvenih standarda identifikacije i elektronske autentifikacije koji se koriste na nivou cijele države.
Pravni spor
Posebno spornom ocijenjena je odredba koja predviđa mogućnost uspostavljanja određenih tehničkih veza sa međunarodnim sistemima elektronske autentifikacije.
Kritičari zakona smatraju da bi takvi potezi mogli predstavljati izlazak iz okvira nadležnosti koje pripadaju entitetima, dok zagovornici zakona tvrde da se radi o modernizaciji sistema elektronskih usluga.
Zbog toga će konačnu riječ vjerovatno dati Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji će razmatrati navode iz podnesene apelacije.
Političke reakcije
Čitav slučaj dodatno je dobio političku dimenziju zbog međusobnih optužbi između predstavnika različitih političkih opcija.
Pojedini političari upozoravaju da se kroz ovakve zakonske poteze pokušavaju proširiti entitetske nadležnosti, dok drugi odbacuju takve tvrdnje i navode da je riječ o legitimnim aktivnostima u okviru postojećih ustavnih ovlaštenja.
Kako će se cijela situacija razvijati zavisit će prije svega od odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali i od eventualnih daljih političkih i institucionalnih reakcija koje bi mogle uslijediti nakon pokretanja ovog postupka.
Do tada ostaje otvoreno pitanje da li će sporni zakon ostati na snazi ili će njegova primjena biti privremeno obustavljena do donošenja konačne sudske odluke.