Može li usvajanje dva evropska zakona u prvom čitanju zaista predstavljati napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji ili je riječ o političkoj predstavi bez stvarnih rezultata? Upravo to pitanje otvorilo se nakon burne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj su usvojeni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i izmjene Zakona o Sudu BiH, ali uz brojne najave da će nastavak procedure biti znatno složeniji.
Iako su zakoni dobili podršku u prvom čitanju, već tokom rasprave postalo je jasno da među političkim akterima ne postoji saglasnost o ključnim pitanjima. Zbog toga mnogi smatraju da će amandmanska faza biti presudna i da tek predstoji prava politička borba.
Politička predstava
Delegat u Klubu Srba Doma naroda PSBiH Želimir Nešković ocijenio je da sjednica nije predstavljala stvarni reformski iskorak, već politički nastup HDZ-a BiH i SNSD-a.
Prema njegovim riječima, iste političke stranke koje su godinama blokirale rad Doma naroda sada pokušavaju ostaviti utisak da su posvećene evropskom putu Bosne i Hercegovine usvajanjem zakona u prvom čitanju, iako, kako tvrdi, ne postoji stvarna namjera da oni budu u potpunosti usvojeni i provedeni.
Smatra da se na taj način pokušava poslati pozitivna poruka Evropskoj uniji, dok suštinski problemi ostaju neriješeni.
Sporno sjedište
Jedna od najspornijih tema bila je pitanje Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine.
Nešković je podsjetio da je predloženo da sjedište bude u Sarajevu, što je, prema njegovim riječima, suprotno ranijim stavovima SNSD-a i opozicionih stranaka iz Republike Srpske koje su zagovarale da sjedište bude na Palama.
Najavio je da će opozicija nastaviti insistirati na tom prijedlogu i tokom narednih faza parlamentarne procedure.
Propusti u zakonu
Govoreći o Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Nešković je upozorio na, kako tvrdi, brojne nedostatke u predloženom tekstu.
Posebno je izdvojio način izbora članova Vijeća, ocjenjujući da nije dovoljno precizno definisan te da može dovesti do problema kada je riječ o nacionalnoj zastupljenosti Srba u pravosudnim institucijama.
Istovremeno je izrazio sumnju u iskrenost reformske agende, navodeći da Bosna i Hercegovina zaostaje u ispunjavanju uslova za korištenje evropskih fondova, zbog čega postoji opasnost od gubitka sredstava iz Plana rasta.
Osim toga, ukazao je i na pitanja regulatora električne energije te druge prepreke koje, prema njegovom mišljenju, usporavaju evropski put države.
Osvrnuo se i na odnose u regionu, ocijenivši da je rezolucija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini neprimjerena i da predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja BiH.
Govoreći o sastanku Milorada Dodika i Dragana Čovića, rekao je da taj susret potvrđuje dugogodišnju političku saradnju SNSD-a i HDZ-a usmjerenu na očuvanje vlasti.
Evropski put pod znakom pitanja
Iako su oba zakona usvojena u prvom čitanju, njihov put do konačnog usvajanja još je neizvjestan.
Predsjednica Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH Marina Pendeš priznala je da nije sigurna da će u nastavku procedure biti postignut kompromis.
– Nadam se da ćemo u drugom čitanju, u amandmanskoj fazi, uspjeti pronaći određeni kompromis, iako nisam baš potpuno optimistična, s obzirom na način na koji se vodila rasprava – kazala je Pendeš.
Već sada je jasno da će dvije teme izazvati najveće političke sukobe, minimalne etničke kvote u Zakonu o VSTV-u i sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza poručio je da su u prijedloge ugrađene gotovo sve primjedbe Evropske komisije koje su se mogle prihvatiti.
– Sve što je bilo moguće ugraditi iz mišljenja Europske komisije ugradili smo. Što se tiče prijedloga da kvote budu 4-5-12, upravo zato i mijenjamo zakon. Europska komisija ne želi takvo rješenje jer želi da u prvom planu bude struka, a minimalne kvote će sama struka izabrati – izjavio je Bunoza.
Sa druge strane, predstavnici SNSD-a ostali su pri ranijim stavovima kada je riječ o nadležnostima i sjedištu Apelacionog odjeljenja.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić poručio je da njegova stranka neće odustati od svojih zahtjeva.
– Budite uvjereni da ćemo, ako bude spremnosti da se prihvate naši amandmani, tražiti da se sjedište vrati tamo gdje je ranije bilo razgovarano, odnosno u Banju Luku. Postoje linije ispod kojih nećemo ići, ali želimo razgovarati – kazao je Špirić.
Na njegove izjave reagovao je delegat PDP-a Nenad Vuković.
– Kada ne govorite istinu, danas ili inače? Kažete da ćete uložiti amandmane na vlastiti prijedlog. Vi ste predlagač zakona i sada predlažete amandmane na prijedlog za koji tvrdite da ima mnogo nedostataka – rekao je Vuković.
Podrška iz Evropskog parlamenta
Nakon sjednice oglasila se zastupnica HDZ-a u Evropskom parlamentu Željana Zovko, koja je pozdravila usvajanje oba zakona u prvom čitanju.
– Pozdravljam usvajanje Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine u prvom čitanju u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pod predsjedanjem predsjedatelja Dragana Čovića. Ovo je ključan korak za napredak Bosne i Hercegovine na njezinu europskom putu i ispunjavanje preostalih obveza iz procesa pristupanja Europskoj uniji. Jačanje neovisnog i odgovornog pravosuđa jedan je od temeljnih preduvjeta za otvaranje pregovora i daljnji napredak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Očekujem da će se reformski zamah nastaviti i u nastavku zakonodavnog postupka – poručila je Zovko.
Kritike iz Sarajeva
Direktor GEOPOL-a Admir Lisica ocijenio je da su nastupi Dragana Čovića i Željane Zovko dio šire političke strategije kojom se, prema njegovom mišljenju, pokušava stvoriti slika da Bosna i Hercegovina ostvaruje značajan napredak prema Evropskoj uniji.
On smatra da je hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini od 2013. godine doživjela negativan zaokret te tvrdi da zvanični Zagreb interese HDZ-a BiH predstavlja kao dio vlastite vanjske politike.
Lisica navodi da takav pristup nije uobičajen u evropskoj diplomatiji te smatra da Hrvatska koristi svoj položaj članice Evropske unije kako bi ostvarivala politički uticaj na Bosnu i Hercegovinu.
Podsjetio je i na ranije primjere iz evropskih integracija drugih država, navodeći spor Hrvatske i Slovenije te uslove koje su Grčka i Bugarska postavljale Sjevernoj Makedoniji.
Prema njegovom mišljenju, odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske mogu biti stabilni jedino ukoliko budu zasnovani na međusobnom poštovanju i uvažavanju suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Zaključio je da ključ promjene vidi u politici zvaničnog Zagreba, za koju smatra da bi trebala odustati od sadašnjeg pristupa kako bi se unaprijedili odnosi dvije države.
Brojne prepreke
Iako pojedini političari usvajanje zakona predstavljaju kao važan iskorak, konačna procedura još je daleko od završetka.
Nakon amandmanske faze zakoni će morati dobiti podršku i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje postoji drugačiji odnos političkih snaga.
Zbog toga mnogi smatraju da će put do eventualnog otvaranja pregovora sa Evropskom unijom zavisiti upravo od sposobnosti političkih aktera da postignu dogovor o pitanjima koja su već sada izazvala ozbiljne podjele.