Može li Bosna i Hercegovina krenuti prema Evropskoj uniji bez novih političkih podjela i priča o prekrajanju granica? Upravo to pitanje ponovo je otvoreno nakon poruka koje je iz Sarajeva i Berlina poslao njemački političar Peter Beyer, jasno odbacujući ideju o trećem entitetu u BiH.
Njegove izjave izazvale su veliku pažnju političke javnosti jer dolaze u trenutku kada se sve češće govori o odnosima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Zapadnog Balkana, ali i o unutrašnjim političkim tenzijama u Bosni i Hercegovini. Beyer je tokom posjete BiH održao niz sastanaka sa domaćim zvaničnicima i predstavnicima međunarodne zajednice, a njegove poruke mnogi su protumačili kao direktan odgovor na ideje koje posljednjih godina dolaze iz pojedinih političkih centara.
Važna posjeta
Peter Beyer važi za jednog od iskusnijih političara njemačkog CDU-a kada je riječ o vanjskoj politici i odnosima sa Zapadnim Balkanom. Tokom rada u Bundestagu bavio se pitanjima evropske sigurnosti, transatlantskih odnosa i procesa evropskih integracija.
U novom sazivu Bundestaga obavlja funkciju predsjedavajućeg Pododbora za prevenciju kriza, strateško predviđanje, stabilizaciju i izgradnju mira, zbog čega njegove izjave imaju dodatnu političku težinu.
Tokom boravka u Bosni i Hercegovini razgovarao je sa brojnim domaćim zvaničnicima, a posebno je naglasio da fokus njegove posjete nisu bile političke stranke nego institucije i donosioci odluka.
– Moj fokus je bio na sastancima s donosiocima političkih odluka, a ne s predstavnicima stranaka. Uprkos korištenju veta i blokadama, dobio sam opću podršku za Dejtonski mirovni sporazum i integraciju u EU, kao i spremnost za konstruktivan dijalog, a ne za konfrontaciju – rekao je Beyer.
Njegove riječi dolaze u trenutku kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz još jednu fazu političkih neslaganja i institucionalnih blokada, dok evropski put zemlje i dalje ostaje neizvjestan.
Odnosi SAD i EU
Beyer se tokom razgovora osvrnuo i na odnose između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država kada je riječ o politici prema Zapadnom Balkanu.
Istakao je kako Washington i Brisel danas imaju drugačije prioritete nego ranije, ali da saradnja i dalje postoji.
– Sjedinjene Američke Države su historijski igrale veoma važnu ulogu na Zapadnom Balkanu i uživaju veliko poštovanje kao partner. Danas Amerika i EU vode dijalog o tome kako uskladiti promjenjive prioritete. Njemačka ima snažnu posvećenost i vitalne interese za jačanje našeg partnerstva sa zemljama Zapadnog Balkana. Ostajemo posvećeni procesu pristupanja EU – rekao je Beyer.
Tokom posjete BiH objavio je i videozapis u kojem se u pozadini mogla vidjeti Ambasada SAD-a u Sarajevu, uz poruku da Evropska unija i Amerika trenutno različito gledaju na pitanja Balkana.
– Primjećujemo da se Trumpova administracija razvija drugačije i da postavlja druge prioritete u vezi s ovim dijelom Evrope. Drugačije ne samo od Berlina već i od Brisela pa i Evropske unije – rekao je Beyer.
Energetska pitanja
Jedna od tema razgovora bila je i Južna interkonekcija, projekat koji je već duže vrijeme predmet političkih sporova u Bosni i Hercegovini.
Beyer smatra da BiH mora raditi na energetskoj sigurnosti i smanjenju zavisnosti od ruskog plina.
– Generalno je dobro kada Bosna i Hercegovina diverzificira svoju opskrbu energijom. Pozdravljam smanjenje nezdravih ovisnosti i jačanje energetske sigurnosti. Također je pozitivan korak kada Bosna i Hercegovina smanjuje svoju ovisnost o ruskim isporukama plina. Sav razvoj događaja mora biti u skladu s važećim zakonima – poručio je.
Ova izjava dolazi u trenutku kada se širom Evrope vodi ozbiljna rasprava o energetskoj stabilnosti i smanjenju zavisnosti od ruskih energenata.
Umor od proširenja
Govoreći o procesu evropskih integracija, Beyer nije krio da među državama kandidatima postoji frustracija zbog sporog napretka, ali je istakao da i unutar same Evropske unije postoji određeni zamor od proširenja.
– Bosna i Hercegovina zauzima jedinstven položaj među zemljama Zapadnog Balkana, s vrlo složenim političkim sistemom izgrađenim na etničkim principima. Postoji li frustracija u zemljama kandidatima? Svakako. Postoji li umor od proširenja kod država članica EU? Svakako – rekao je Beyer.
Dodao je da su i EU i zemlje kandidati tokom prethodnih decenija morale prilagoditi način pristupanja Evropskoj uniji.
– Tokom proteklih decenija, i EU i zemlje koje žele da se pridruže naučile su lekcije koje su dovele do prilagođavanja procesa pristupanja, ako samo razmislimo o takozvanoj novoj metodologiji. U svom najnovijem govoru 6. maja 2026. u Berlinu o evropskim političkim pitanjima, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul predložio je mehanizam postepenog pristupa. Za mene je jasno da oni koji žele da se pridruže također moraju doprinijeti tome – pojasnio je Beyer.
Treći entitet
Posebnu pažnju izazvao je dio razgovora koji se odnosio na ideju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, o kojoj se posljednjih mjeseci ponovo govori u političkim krugovima.
Beyer je potpuno jasno odbacio mogućnost bilo kakvog prekrajanja granica na Zapadnom Balkanu.
– Ne podržavam nikakvo prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, ni državnih ni unutrašnjih granica. Treći entitet ne bi riješio probleme Bosne i Hercegovine, po mom mišljenju, dodatno bi oslabio zemlju u cjelini. To nije ni u našem interesu, a u konačnici ni u interesu naroda u Bosni i Hercegovini – naveo je.
Njegova izjava dolazi nakon sve glasnijih političkih rasprava u Hrvatskoj i BiH o mogućnosti reorganizacije države kroz dodatne administrativne jedinice.
Beyer smatra da takve ideje ne bi donijele stabilnost nego nove podjele i dodatno usporile evropski put zemlje.
Podrška Schmidtu
Tokom posjete Sarajevu Beyer se sastao i sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, a tom prilikom govorio je i o ulozi OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Istakao je kako međunarodna zajednica i dalje smatra da OHR ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti i provođenju Dejtonskog sporazuma.
– Osnivanje OHR-a i Visokog predstavnika je fundamentalno za mir i stabilnost u BiH. Različite osobe koje su obavljale ovu funkciju tokom više od tri decenije mnogo su doprinijele osiguranju implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Aktuelni visoki predstavnik, Christian Schmidt, obavlja veoma važan i izuzetno odgovoran posao u Bosni i Hercegovini. Ostajemo u veoma bliskom kontaktu u vezi sa trenutnim dešavanjima – objasnio je Beyer.
Na kraju razgovora poslao je i jasnu poruku o budućnosti Zapadnog Balkana i ulozi Njemačke u tom procesu.
– Njemačka i dalje ostaje u potpunosti posvećena procesu pristupanja EU zemalja Zapadnog Balkana (WB6), a ja sam godinama snažno angažovan u ostvarivanju ovog cilja kroz svoj parlamentarni rad. Budućnost regije i njenih zemalja može biti samo unutar Evropske unije, to je pitanje obostrane sigurnosti i političkog interesa – zaključio je njemački političar Peter Beyer.