Bosna i Hercegovina bez entiteta, organizovana kao evropska federacija sastavljena od deset kantona – upravo takav model dobio je otvorenu podršku Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine. Iz HNV-a smatraju da je vrijeme za hitnu i temeljitu ustavnu reformu države, uz ocjenu da se postojeće dejtonsko uređenje pokazalo neracionalnim i nefunkcionalnim.
Hrvatsko narodno vijeće BiH u potpunosti je podržalo prijedlog Günthera Fehlingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, koji predviđa ukidanje sadašnjih entiteta i uspostavljanje drugačijeg modela unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Prema tom konceptu, cijela država bila bi federalizovana i sastojala bi se od deset kantona sa širokim stepenom autonomije, ali unutar jedinstvene Bosne i Hercegovine.
Federacija deset kantona
Iz HNV-a smatraju da bi ovakav model omogućio očuvanje jedinstva Bosne i Hercegovine, a istovremeno ostavio dovoljno prostora kantonima da samostalno uređuju pitanja iz svojih nadležnosti.
Jedan od osnovnih argumenata za promjenu sadašnjeg sistema jeste, prema njihovom mišljenju, potreba očuvanja multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
HNV smatra da bi federalizacija cijele države mogla stvoriti bolje uslove za razvoj demokratskih odnosa, ali i ukloniti institucionalne blokade koje povezuju sa postojećim dejtonskim uređenjem.
Posebno naglašavaju da bi se ukidanjem sadašnje entitetske strukture, prema njihovom viđenju, uklonila i mogućnost secesije i daljnje podjele države.
Kantoni bi u novom modelu imali široku autonomiju, ali bi svi bili sastavni dijelovi jedinstvene Bosne i Hercegovine.
Ideja stara decenijama
Hrvatsko narodno vijeće tvrdi da Fehlingerov prijedlog za njih nije potpuno nova politička ideja.
Podsjetili su na koncept koji je HNV usvojio na Općem saboru Hrvata Bosne i Hercegovine 6. februara 1994. godine. Prema njihovoj ocjeni, između tadašnjeg prijedloga i sadašnjeg Fehlingerovog koncepta postoje velike sličnosti.
Razlika je prvenstveno u broju federalnih jedinica. HNV smatra da manji broj jedinica može predstavljati racionalnije rješenje, posebno imajući u vidu veličinu i troškove sadašnje administracije u Bosni i Hercegovini.
– Prijedlog gospodina Fehlingera predstavlja racionaliziranu verziju tog koncepta, budući da predviđa manji broj federalnih jedinica, što je, u uslovima postojeće velike i skupe državne administracije, svakako poželjno – naveli su iz HNV-a.
Na taj način HNV sadašnju inicijativu povezuje sa svojim političkim prijedlozima iz ratnog perioda, tvrdeći da je još tada zagovarao federalizaciju cijele Bosne i Hercegovine.
Washingtonski sporazum
Iz Hrvatskog narodnog vijeća posebno su podsjetili na Washingtonski sporazum i njegov značaj za tadašnje političke i ratne prilike u Bosni i Hercegovini.
Prema njihovom tumačenju, upravo je Washingtonski sporazum u velikoj mjeri slijedio osnovni koncept koji je HNV ranije zagovarao.
Zbog toga smatraju da njihova ideja o federalizaciji nije samo teorijski politički prijedlog, već koncept čiji su pojedini elementi već imali važnu ulogu u političkom uređenju zemlje.
– Da je prijedlog HNV-a iz 1994. godine bio racionalan i da je pružao osnovu za funkcionalnu i samoodrživu državu, pokazao je Washingtonski sporazum – navode iz HNV-a.
Iz ove organizacije smatraju da je njihov tadašnji prijedlog značajno doprinio prekidu sukoba i stvaranju prostora za normalizaciju odnosa među narodima u Bosni i Hercegovini.
Sada, više od tri decenije kasnije, ponovo zagovaraju sličan princip, ali ovog puta na prostoru cijele države.
Kritike Dejtona
Najveći dio kritika HNV-a usmjeren je prema sadašnjem ustavnom uređenju nastalom na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Prema njihovoj ocjeni, sistem zasnovan na entitetima tokom godina pokazao je brojne slabosti. Smatraju da je neracionalan, skup i nedovoljno funkcionalan te da zbog toga više nisu dovoljne manje korekcije.
Umjesto toga traže temeljitu ustavnu reformu.
Jedan od problema koji posebno izdvajaju jeste veliki broj nivoa vlasti i administracije. HNV tvrdi da takav sistem stvara nepotrebne troškove, ali i otežava utvrđivanje političke i institucionalne odgovornosti.
– Osim što postojeći sistem proizvodi nepotrebne i skupe nivoe vlasti i administracije, složena i nejasna podjela nadležnosti omogućava prebacivanje odgovornosti između različitih nivoa vlasti – saopćeno je iz HNV-a.
Prema njihovom mišljenju, upravo složena raspodjela nadležnosti omogućava različitim institucijama da odgovornost za probleme prebacuju jedne na druge.
Građani bez odgovora
HNV posebno upozorava na posljedice koje takav sistem, prema njihovom mišljenju, ostavlja na obične građane.
Kada postoji veliki broj nivoa vlasti sa međusobno isprepletenim nadležnostima, građanima može biti teško utvrditi koja je institucija odgovorna za rješavanje konkretnog problema.
Iz HNV-a tvrde da se time stvara sistem u kojem institucije mogu izbjegavati odgovornost, dok građani ostaju bez jasnog odgovora kome se trebaju obratiti.
– Građani, izgubljeni u nepreglednom sistemu nadležnosti, ostaju bez jasne adrese kojoj se mogu obratiti, bez odgovora i, naposljetku, bez vlasti koja je spremna preuzeti odgovornost i djelovati – zaključili su iz HNV-a.
Upravo u tom argumentu vide jedan od glavnih razloga za potpuno preispitivanje sadašnjeg sistema, umjesto njegovog popravljanja kroz pojedinačne izmjene.
Ukidanje entiteta
Najdalekosežniji dio prijedloga svakako je ukidanje postojeće entitetske strukture.
Bosna i Hercegovina prema sadašnjem ustavnom uređenju ima dva entiteta – Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku – dok Brčko distrikt ima poseban status.
Model koji podržava HNV značio bi temeljnu promjenu te strukture. Umjesto dva entiteta, cijela teritorija Bosne i Hercegovine bila bi organizovana kroz deset kantona.
Takva reforma ne bi značila samo ukidanje Republike Srpske kao entiteta. Nestala bi i sadašnja Federacija BiH, a postojeći sistem bio bi zamijenjen potpuno novom federalnom organizacijom države.
Prema zagovornicima ove ideje, kantoni bi dobili visok stepen autonomije, dok bi državna cjelina i njen multietnički karakter bili očuvani.
Velike političke prepreke
Ipak, ovako velika ustavna reforma podrazumijevala bi postizanje širokog političkog dogovora u Bosni i Hercegovini.
Pitanje entiteta decenijama predstavlja jednu od najosjetljivijih političkih tema u zemlji, a prijedlozi njihovog ukidanja nailaze na snažno protivljenje političkih stranaka iz Republike Srpske.
Zbog toga podrška HNV-a Fehlingerovoj ideji sama po sebi ne znači da bi ovakav model mogao biti jednostavno proveden.
Za promjenu ustavnog uređenja potrebne su odgovarajuće ustavne i parlamentarne procedure, a političke razlike o budućnosti zemlje i dalje su veoma velike.
Uprkos tome, Hrvatsko narodno vijeće smatra da sadašnji model više nije dovoljan za stvaranje funkcionalne države.
Nova podjela BiH
Poruka HNV-a tako predstavlja poziv da se rasprava o budućnosti Bosne i Hercegovine više ne zadržava samo na manjim izmjenama postojećeg sistema.
Njihov zahtjev ide mnogo dalje: ukidanje sadašnje entitetske strukture, federalizacija cijele države i formiranje deset kantona sa širokom autonomijom.
Takav model, prema njihovom uvjerenju, istovremeno bi očuvao jedinstvo Bosne i Hercegovine, njen multietnički karakter i omogućio efikasnije funkcionisanje institucija.
HNV tvrdi i da bi time bile smanjene mogućnosti za blokade, secesionističke politike i nove podjele.
Prijedlog je već otvorio jedno od najosjetljivijih ustavnih pitanja u zemlji. S obzirom na potpuno različite stavove političkih aktera o entitetima i budućem uređenju Bosne i Hercegovine, ideja o deset kantona gotovo sigurno će izazvati snažne političke reakcije i novu raspravu o tome kako bi država trebala izgledati u budućnosti.