Može li način na koji se danas upravlja Mostarom odrediti političku sudbinu HDZ-a BiH nakon narednih izbora? Sve je više onih koji smatraju da upravo događaji u najvećem hercegovačkom gradu postaju pokazatelj odnosa ove stranke prema političkim partnerima, ali i upozorenje da bi takva politika mogla imati posljedice mnogo šire od lokalnog nivoa.
Mostar je nakon lokalnih izbora trebao postati primjer saradnje i kompromisa između političkih predstavnika različitih naroda. Umjesto toga, posljednjih godina sve češće se može čuti ocjena da se grad pretvorio u prostor u kojem dominira politika jedne stranke, dok se partnerstvo i međusobno uvažavanje sve više potiskuju u drugi plan.
Podrška iz vrha
Brojne odluke koje su donesene u proteklom periodu kod dijela javnosti stvorile su uvjerenje da se gradska politika vodi bez stvarnog političkog dijaloga sa predstavnicima Bošnjaka.
Sve češće se ukazuje na to da su imenovanja u javnim preduzećima, upravljanje gradskim institucijama i donošenje važnih odluka postali procesi u kojima je prostor za dogovor znatno sužen. Takav pristup, smatraju brojni politički akteri, nije rezultat samo djelovanja gradonačelnika Marija Kordića nego politike koja ima podršku kompletnog vrha HDZ-a BiH.
Mostar se zbog toga sve češće opisuje kao politički laboratorij u kojem HDZ testira model upravljanja koji bi želio primjenjivati i na drugim nivoima vlasti.
Poređenja sa prošlošću
Zanimljivo je da se posljednjih mjeseci u Mostaru sve češće mogu čuti poređenja sa prethodnim gradskim administracijama.
U dijelu hrvatskih političkih krugova može se čuti kako je saradnja sa nekadašnjim predsjednikom Gradskog vijeća Salemom Marićem bila znatno jednostavnija nego što je danas slučaj.
Istovremeno, među velikim brojem Bošnjaka sve češće se čuje drugačija ocjena.
Mnogi danas ističu da je pokojni gradonačelnik Ljubo Bešlić, uprkos brojnim političkim neslaganjima, ostavljao prostor za razgovor i kompromis, zbog čega ga dio građana danas posmatra znatno drugačije nego u periodu dok je bio na čelu grada.
Promijenjena očekivanja
Kada je Mario Kordić preuzeo funkciju gradonačelnika, očekivanja su bila znatno drugačija.
Kao uspješan ljekar koji nije gradio karijeru isključivo kroz stranačke strukture, kod dijela javnosti ostavljao je utisak osobe koja bi mogla predstavljati cijeli Mostar, a ne samo jednu političku opciju.
Međutim, nakon nekoliko godina mandata mnogi smatraju da su ta očekivanja ostala neispunjena.
Povjerenje je dodatno narušeno nizom događaja koji su izazvali burne političke reakcije i otvorili brojna pitanja o načinu upravljanja gradom.
Sporne odluke
Među najčešće spominjanim primjerima nalaze se slučaj devastacije Partizanskog groblja, višegodišnje nerješavanje pitanja Centralne zone, urbanističke odluke koje su izazvale brojne polemike, kao i zastoj u rješavanju zahtjeva Medžlisa Islamske zajednice Mostar.
Posebno mjesto zauzima i slučaj Liska harema, koji je godinama bio predmet političkih sporova.
Kritike su izazvale i kadrovske promjene u gradskim preduzećima, imenovanja vršilaca dužnosti bez konkursa, promjene u upravljanju pojedinim institucijama, kao i odluke koje su kod dijela javnosti stvorile osjećaj da se pojedina pitanja posmatraju prvenstveno kroz nacionalnu, a ne profesionalnu prizmu.
Sve to dodatno je produbilo nepovjerenje između političkih partnera.
Percepcija građana
Veliki broj Mostaraca smatra da se politički odnosi u gradu danas zasnivaju na demonstraciji političke snage, umjesto na međusobnom uvažavanju.
Takav utisak dodatno pojačavaju javne rasprave koje prate gotovo svaku važniju odluku gradske administracije.
Zbog toga dio građana vjeruje da je Mostar izgubio karakter grada kompromisa, po kojem je nekada bio prepoznatljiv.
Za mnoge upravo je to najveći problem aktuelne gradske politike.
Politička posljedica
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste može li način upravljanja Mostarom imati posljedice i na odnose u Federaciji Bosne i Hercegovine nakon narednih izbora.
Probosanske političke stranke već sada šalju poruke da će prilikom budućih pregovora imati u vidu iskustva iz Mostara.
Mnogi smatraju da će upravo odnos HDZ-a prema partnerima u ovom gradu biti važan faktor prilikom odlučivanja o budućim koalicijama.
U politici se često ponavlja pravilo da način na koji se ponašate kada imate najveću moć određuje kako će se drugi ponašati prema vama kada vam njihova podrška postane neophodna.
Nova matematika
Predstojeći izbori mogli bi donijeti drugačiji politički odnos snaga nego prethodni.
Posebna pažnja biće usmjerena na sastav hrvatskog Kluba naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jer upravo od tog odnosa zavisi mogućnost formiranja vlasti.
Za razliku od prethodnog izbornog ciklusa, mnogi smatraju da bi političke okolnosti ovoga puta mogle biti potpuno drugačije.
Ukoliko HDZ izgubi dio političke snage, prostor za drugačije parlamentarne većine mogao bi biti znatno veći nego ranije.
Izazovi u kantonima
Slična situacija mogla bi se otvoriti i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ali i u Srednjobosanskom kantonu.
Analitičari upozoravaju da će svaki izgubljeni mandat imati mnogo veću težinu nego ranije.
Ukoliko HDZ ne uspije zadržati sadašnji nivo podrške, mogućnosti za formiranje vlasti bez ove stranke postale bi znatno realnije nego u prethodnim mandatima.
To bi predstavljalo jednu od najvećih političkih promjena u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Izborna pravila
Dodatnu neizvjesnost donose i nova pravila koja bi prvi put trebala biti primijenjena u značajnijem obimu.
Skeneri glasačkih listića, biometrijska identifikacija birača i druge mjere usmjerene na povećanje integriteta izbornog procesa mogli bi utjecati na konačne rezultate.
Ukoliko budu primijenjene u punom kapacitetu, mnogi očekuju da će izborni rezultati vjernije odražavati stvarnu volju birača.
To povećava neizvjesnost za sve političke stranke, posebno za one koje su godinama imale snažan utjecaj na lokalne izborne procese.
Dvostruke poruke
Istovremeno, posljednji politički potezi Dragana Čovića pokazuju nastojanje da se poprave odnosi sa bošnjačkim političkim predstavnicima.
Njegovi sastanci sa Bakirom Izetbegovićem i reisul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem kod dijela javnosti tumače se kao pokušaj stvaranja povoljnije atmosfere pred izbore i eventualne postizborne pregovore.
Međutim, brojni politički akteri smatraju da takvi sastanci teško mogu dati željene rezultate ukoliko se u Mostaru istovremeno vodi potpuno drugačija politika.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje mogu li poruke o partnerstvu biti uvjerljive ako iskustva iz Mostara pokazuju nešto sasvim drugo.
Mostar kao simbol
Mnogi smatraju da Mostar odavno nije samo lokalna politička tema.
Način upravljanja ovim gradom postao je simbol odnosa prema političkim partnerima, ali i pokazatelj kako bi se vlast mogla ponašati i na drugim nivoima.
Zbog toga će rezultati narednih izbora imati mnogo veći značaj od samog rasporeda mandata u Gradskom vijeću ili kantonalnoj skupštini.
Oni bi mogli odrediti i buduće odnose između najvećih političkih stranaka u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bumerang politike
Ironija cijele situacije mogla bi biti u tome da upravo politika koja je godinama jačala poziciju HDZ-a u Mostaru postane razlog zbog kojeg će ova stranka izgubiti dio političkih partnera na višim nivoima vlasti.
U politici rijetko koja odluka ostane bez posljedica.
Način na koji se danas grade ili ruše odnosi često određuje mogućnosti za buduću saradnju.
Ako Mostar ostane simbol političke dominacije umjesto kompromisa, upravo bi taj grad mogao postati mjesto na kojem će početi najveći politički izazovi za HDZ BiH.
Predstojeći izbori mogli bi dati odgovor na pitanje hoće li dosadašnji model upravljanja biti potvrđen ili će birači poslati drugačiju političku poruku. Ona neće biti važna samo za Mostar nego i za ukupne odnose u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje će upravo povjerenje među političkim partnerima vjerovatno imati presudnu ulogu u formiranju buduće vlasti.