Usvajanje Rezolucije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini u Hrvatskom saboru izazvalo je novu seriju političkih reakcija s obje strane granice. Iako dokument nema obavezujući karakter, njegov politički značaj već se tumači kroz predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Dok predstavnici HDZ-a BiH usvojenu rezoluciju vide kao snažnu političku podršku Zagreba njihovim dugogodišnjim zahtjevima, dio analitičara smatra da će njen stvarni značaj biti moguće procijeniti tek nakon narednih izbora.
Poređenja sa Bundestagom
Usvajanje rezolucije u Hrvatskom saboru kod mnogih je izazvalo poređenja s dokumentom koji je prije četiri godine usvojio njemački Bundestag.
Tadašnja rezolucija izazvala je podijeljene reakcije u Bosni i Hercegovini. Bošnjačke političke stranke uglavnom su je pozdravile, dok su predstavnici srpskih i hrvatskih stranaka iznijeli brojne kritike.
Sada je situacija gotovo obrnuta. Dokument usvojen u Hrvatskom saboru naišao je na podršku hrvatskih političkih predstavnika, dok je iz Sarajeva ocijenjen kao pokušaj miješanja u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Mobilizacija birača
Profesor Jakov Žižić sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta smatra da rezolucija prije svega ima politički značaj.
Prema njegovoj ocjeni, njena najveća vrijednost nije u pravnim efektima, nego u mogućnosti da utiče na političku mobilizaciju hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini.
Iako sama rezolucija ne može spriječiti izbor hrvatskog člana Predsjedništva glasovima birača iz drugih naroda, smatra da može postati važan politički instrument u predizbornoj kampanji.
Oprezniji pogled
Novinar Tihomir Dujmović smatra da od same rezolucije ne treba očekivati brze političke promjene.
Ističe da su ovakvi dokumenti trebali biti doneseni mnogo ranije, ali očekuje da će hrvatske vlasti ubuduće pokazati odlučniji pristup kada je riječ o zaštiti političkih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Njegova ocjena je da usvajanje rezolucije predstavlja tek prvi korak, dok će konkretni politički potezi pokazati kolika je stvarna spremnost Zagreba da svoje stavove pretvori u praktično djelovanje.
Ublažen konačni tekst
Tokom usaglašavanja konačnog sadržaja rezolucije pojedini prijedlozi nisu uvršteni u završni tekst.
Među njima su bile ideje koje su predviđale mogućnost uvođenja veta, zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku pojedinim zvaničnicima ili teritorijalni preustroj Bosne i Hercegovine.
Konačna verzija usvojena u Hrvatskom saboru znatno je blaža od prvobitnih prijedloga, što pokazuje da je dokument rezultat političkog kompromisa među parlamentarnim strankama.
Istovremeno, dio opozicionih zastupnika lijevog političkog spektra nije prisustvovao glasanju, iako nisu otvoreno osporavali temu položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Penava o položaju Hrvata
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je da se pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini više ne može posmatrati bez reakcije Hrvatske.
– Da u BiH vode brigu o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, mi se ne bismo ni morali uključivati – kazao je Penava.
Njegova izjava predstavlja jedan od političkih argumenata kojim se obrazlaže potreba da Hrvatska aktivnije učestvuje u raspravama o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Politička računica
Politički analitičar Krešimir Macan smatra da je Domovinski pokret prepoznao temu koja mu može donijeti dodatnu političku vidljivost.
Prema njegovom mišljenju, pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini postalo je tema oko koje se sve više pozicioniraju političke stranke u Hrvatskoj, posebno uoči novih izbornih ciklusa.
Zbog toga očekuje da će rasprave o izmjenama Izbornog zakona i izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ostati među važnijim političkim pitanjima i u narednom periodu.
Pravi test slijedi
Sagovornici smatraju da će stvarna politička težina rezolucije biti poznata tek nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko se ponovo dogodi da hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine bude izabran dominantno glasovima bošnjačkih birača, mnogi će upravo tada procjenjivati koliko je usvojeni dokument imao stvarnog političkog efekta.
Takav ishod, prema njihovim ocjenama, pokazao bi koliki utjecaj službeni Zagreb zaista ima kada je riječ o zaštiti političkih interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U korist Kovačeviću
Direktor GEOPOL-a Admir Lisica smatra da bi usvajanje rezolucije moglo imati i određene političke posljedice u predizbornoj kampanji.
– Jasno je kako je deklaracija u Hrvatskom saboru voda na mlin Slavenu Kovačeviću, kandidatu za člana Predsjedništva BiH – kazao je Lisica za domaće medije.
Prema njegovoj ocjeni, usvajanje rezolucije moglo bi dodatno mobilizirati birače različitih političkih opcija i utjecati na atmosferu uoči izbora za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Pritisak pred izbore
Nova rezolucija Hrvatskog sabora otvorila je još jednu fazu političkih rasprava o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i načinu izbora članova Predsjedništva BiH.
Iako dokument nema pravno obavezujuću snagu, njegovo usvajanje već sada predstavlja važan politički signal koji će, prema mišljenju brojnih analitičara, imati odjeka tokom predizborne kampanje.
Istovremeno, različita tumačenja rezolucije pokazuju da pitanje izmjena Izbornog zakona i dalje ostaje jedna od najspornijih tema u odnosima političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, ali i u odnosima Sarajeva i Zagreba.