Može li dolazak novog visokog predstavnika označiti kraj ere u kojoj su međunarodni zvaničnici donosili najvažnije odluke u Bosni i Hercegovini? Upravo o tome vode se sve intenzivnije rasprave među političkim akterima, dok se istovremeno očekuje rasplet procesa koji bi mogao značajno uticati na buduće odnose u zemlji.
Pitanje izbora novog visokog predstavnika ponovo je otvorilo stare političke podjele i različita viđenja budućnosti Bosne i Hercegovine. Dok jedni smatraju da međunarodna zajednica i dalje mora imati snažnu ulogu u očuvanju stabilnosti, drugi vjeruju da je došlo vrijeme da domaći političari preuzmu veću odgovornost za procese i odluke koje se tiču države.
Novi pristup
Djelovanje visokih predstavnika obilježilo je gotovo cijeli poslijeratni period Bosne i Hercegovine. Kroz različite mandate donosili su zakone, nametali odluke i smjenjivali političke funkcionere, često izazivajući burne reakcije domaćih političkih aktera.
Dio političkih komentatora smatra da bi promjene u međunarodnim odnosima mogle dovesti do drugačijeg pristupa novog visokog predstavnika, s manje direktnih intervencija i većim oslanjanjem na domaće institucije.
Novinar Branimir Galić, kojeg mediji povezuju s političkim stavovima HDZ-a BiH, smatra da je vrijeme za novu fazu političkog djelovanja.
– Vrijeme alibi politika i očekivanja kako će visoki predstavnici donositi odluke umjesto nas je završeno, kao i vrijeme kada su međunarodni dužnosnici provodili želje i ideje bošnjačke politike. – rekao je Branimir Galić.
Pogled na prošlost
Govoreći o ulozi dosadašnjih visokih predstavnika, Galić je iznio ocjenu da su njihove odluke često išle u pravcu jačanja centralnih institucija države.
Prema njegovom mišljenju, takav pristup nije bio neutralan već je imao jasan politički pravac.
– Većina dosadašnjih, odnosno gotovo svi dosadašnji visoki predstavnici su latentno ili manje latentno radili na tome da država ide ka unitarizaciji, da se političke prilike kreiraju onako kako političko Sarajevo želi pod krinkom jačanja države i jačanja tog državnog aparata i sustava. – rekao je Branimir Galić.
Ovakve tvrdnje godinama predstavljaju jedan od ključnih političkih narativa koji dolaze iz redova HDZ-a BiH i njima bliskih medija.
Nova američka politika
Pravnik Damir Sakić smatra da se određene promjene mogu očekivati prije svega zbog drugačijeg pristupa Sjedinjenih Američkih Država prema međunarodnim intervencijama.
Prema njegovoj ocjeni, američka administracija više ne posmatra Bosnu i Hercegovinu na isti način kao prethodnih godina, što bi moglo uticati i na buduću ulogu visokog predstavnika.
– Kao što je poznato svi prethodni visoki predstavnici su svoja ovlaštenja isključivo dobivali izravno iz Washingtona i bila su usmjerena u ostvarivanju vanjskopolitičkih ciljeva koji su uključivali izgradnju nacija i država, međunarodni intervencionizam. Međutim, došlo je do promjene u vanjskopolitičkim ciljevima SAD-a pa oni više ne uključuju izgradnju nacija i država i traže od domaćih politički aktera veću odgovornost. – rekao je Damir Sakić.
Njegove riječi dodatno su podstakle rasprave o tome kakvu će ulogu imati novi visoki predstavnik ukoliko zaista bude imenovan u narednom periodu.
Veća odgovornost
Sličnog je stava i Galić, koji smatra da bi međunarodni faktori mogli odustati od direktnog miješanja u svakodnevne političke procese.
– Mislim da je upravo američka politika u BiH konačno shvatila da je taj njihov koncept koji su oni proklamirali godinama propao i da se oni moraju okrenuti ka domaćim dužnosnicima. Vjerojatno će novi visoki predstavnik biti netko tko će modelirati stvari i tko se neće previše petljati u te operativne stvari, ali će prisiliti domaće dužnosnike da sjednu za stol. – rekao je Branimir Galić.
Prema ovom viđenju, fokus bi mogao biti stavljen na politički dijalog i postizanje kompromisa među domaćim liderima, umjesto na nametanje rješenja iz međunarodnih centara moći.
Poruka Washingtona
Posebnu pažnju izazvala je i kandidatura Ronalda Johnsona za novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini.
Za razliku od brojnih prethodnih ambasadora koji su dolazili iz diplomatskih krugova, Johnson ima vojnu pozadinu, što su pojedini analitičari protumačili kao signal da Washington Bosnu i Hercegovinu i dalje smatra važnim političkim pitanjem.
– Amerika obično karijerne diplomate gura ondje gdje im nije pretjerano važno što će se dogoditi ili gdje u neku ruku je sve riješeno, gdje nema nekih velikih otvorenih pitanja. Međutim, nominiranje nekoga tko nije karijerni diplomat, odnosno to bi se moglo nazvati političkim imenovanjem je snažan poruka američke administracije da oni žele biti predvodnici tog procesa u BiH. – rekao je Branimir Galić.
Schmidtova uloga
U javnosti se istovremeno vodi rasprava o ulozi odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, posebno nakon odluka koje je donosio tokom svog mandata.
Podsjeća se da je Schmidt imao bliske odnose s hrvatskim političkim vrhom, a pojedine njegove odluke izazvale su različite reakcije među političkim partijama u Bosni i Hercegovini.
Dok jedni smatraju da su njegove intervencije bile neophodne za funkcionisanje institucija i stabilnost zemlje, drugi tvrde da su pojedine odluke išle u korist određenih političkih opcija.
Politička pozadina
Tema unitarizacije, građanske države i položaja konstitutivnih naroda već godinama predstavlja jednu od centralnih tačaka političkih sukoba u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga svaka rasprava o ulozi visokog predstavnika i međunarodne zajednice vrlo brzo prerasta u širu debatu o budućem uređenju države.
Kako se približava odluka o novom visokom predstavniku, jasno je da će političke tenzije dodatno rasti. Ono što za jedne predstavlja zaštitu ustavnog poretka i funkcionalnosti države, za druge je pitanje političke ravnoteže i zaštite prava konstitutivnih naroda.
Zbog toga će naredni mjeseci biti od posebnog značaja za političku scenu Bosne i Hercegovine, a odluke koje budu donesene mogle bi dugoročno uticati na odnose među domaćim političkim akterima i međunarodnim partnerima.