Može li Bosna i Hercegovina sama riješiti jedno od najtežih političkih pitanja bez intervencije međunarodne zajednice? Upravo takvu poruku poslao je visoki predstavnik Christian Schmidt, poručivši da bi pitanje državne imovine najradije prepustio domaćim političarima.
U opširnom intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista, Schmidt je govorio o evropskom putu Bosne i Hercegovine, blokadama institucija, državnoj imovini i mogućnosti korištenja bonskih ovlasti. Njegove poruke dolaze u trenutku kada zemlja traži izlaz iz političkog zastoja i pokušava ubrzati reformske procese.
Evropski put
Schmidt je naglasio da Bosna i Hercegovina ima specifičnu poziciju i da se njen put ka Evropskoj uniji ne može porediti sa drugim državama koje su ranije prolazile kroz proces integracija.
– Moramo objasniti da je situacija u BiH specifična i ne može se uspoređivati, primjerice, s integracijom Litve. Stoga sam pristalica ideja Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija i trebamo reći: krenimo naprijed, započnimo s procesom integracije. Na Solunskoj konferenciji 2003., Europska unija je obećala integraciju zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga ostvareno. – rekao je Christian Schmidt.
Poručio je da i sama Evropska unija ima snažan interes da integriše Bosnu i Hercegovinu i region zapadnog Balkana, kako iz sigurnosnih, tako i iz ekonomskih razloga.
Blokade institucija
Govoreći o višemjesečnom zastoju u radu Doma naroda, Schmidt je upozorio da politički predstavnici moraju preuzeti odgovornost i donositi odluke.
Prema njegovim riječima, građani očekuju funkcionalne institucije, a ne stalne blokade i politička nadmudrivanja. Upravo zbog toga smatra da se mora hitno krenuti u rješavanje otvorenih pitanja koja godinama koče razvoj zemlje.
Državna imovina
Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje državne imovine, koje se godinama nalazi među ključnim sporovima u Bosni i Hercegovini.
– Ja ne mogu mijenjati dejtonski Ustav, ali postoji rješenje. BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potrebno je donijeti državni zakon kojim bi se imovina raspodijelila između entiteta, kantona i općina. – rekao je Christian Schmidt.
Ovo pitanje posebno je važno jer se često navodi da neriješen status državne imovine blokira milijarde maraka potencijalnih investicija i infrastrukturnih projekata.
Rješenje kod domaćih lidera
Schmidt je jasno poručio da bi radije vidio domaći dogovor nego međunarodnu intervenciju. Naglasio je da rješenje postoji, ali da je potrebna politička volja.
– Volio bih da postoji veći politički pritisak na lokalne političke predstavnike. Ako netko detaljno pročita moju odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, vidjet će da postoji izlaz, odnosno rješenje. Postojalo bi jedno povjerenstvo koje bi odlučivalo o tome postoji li javni interes, na koji način i slično. Za to je potrebna samo odluka Vijeća ministara. Smatram da je ovo zaista neophodno i spreman sam podržati taj proces. – rekao je Christian Schmidt.
Njegove riječi mnogi tumače kao poruku da međunarodna zajednica očekuje da domaći lideri konačno pokažu sposobnost dogovora.
Izborni zakon
Govoreći o mogućnosti korištenja bonskih ovlasti za pitanje Izbornog zakona, Schmidt je pokazao oprez. Istakao je da to složeno pitanje zahtijeva širu političku podršku.
– Moramo prepoznati da postoji nesklad između ustavnih pravila, Izbornog zakona i očekivanja nekih političkih lidera. Europska pravila, Kopenhaški kriteriji, zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci, što će utjecati i na izborni zakon. Rješenja o kojima se razgovaralo u Neumu prije tri godine nisu bila loša. Smatram da treba omogućiti poštivanje svih konstitutivnih naroda u Federaciji, bez razdvajanja biračkog tijela. To je složeno pitanje i zahtijeva široku podršku. Volio bih da ne moram doći u situaciju koristiti bonske ovlasti za ovo pitanje. – rekao je Christian Schmidt.
Time je dao do znanja da bi preferirao politički dogovor domaćih aktera, umjesto nametanja odluka.
Sve manja uloga
Schmidt smatra da bi se uloga visokog predstavnika trebala smanjivati kako Bosna i Hercegovina bude napredovala prema Evropskoj uniji.
– Smatram da ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke, a ne da netko drugi to čini umjesto njih. Uloga visokog predstavnika je, po mom mišljenju, i da na neki način drži ogledalo društvu kako bi ono sagledalo vlastiti odraz. U takvom slučaju bonske ovlasti više ne bi bile potrebne. – rekao je Christian Schmidt.
Poručio je i da građani moraju imati veću kontrolu nad političarima, te da je jačanje integriteta izbornog procesa jedan od ključnih koraka za budućnost zemlje.