Neslaganja između Sjedinjenih Američkih Država i vodećih evropskih sila oko Bosne i Hercegovine više nisu tema o kojoj se govori samo iza zatvorenih vrata. Prema ocjenama njemačkog novinara i dugogodišnjeg poznavaoca prilika na Balkanu Ericha Rathfeldera, razlike u pristupu prema BiH postale su vidljive i mogle bi imati ozbiljne posljedice za buduće političke procese u zemlji.
Rathfelder smatra da je spor oko izbora nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta razotkrio dublje nesuglasice između Washingtona i ključnih evropskih prijestolnica. U njegovoj analizi navodi se da je upravo pitanje budućeg rukovodstva Ureda visokog predstavnika otvorilo novu fazu političkog nadmetanja među međunarodnim partnerima koji su godinama zajednički djelovali u Bosni i Hercegovini.
Spor oko nasljednika
Prema Rathfelderovim navodima, administracija predsjednika Donalda Trumpa podržavala je italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija kao kandidata za budućeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Međutim, kako ističe, Francuska, Njemačka i Velika Britanija nisu podržale takvo rješenje. Umjesto toga, evropske sile stale su iza francuskog diplomate Renéa Troccaza, što je dovelo do ozbiljnih neslaganja među saveznicima.
Rathfelder navodi da je američka strana nakon toga izrazila nezadovoljstvo, upozoravajući da bi evropska neodlučnost mogla dovesti do preispitivanja američke uloge u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.
Pukotine među saveznicima
Prema njegovoj ocjeni, upravo ovaj spor pokazao je da između SAD-a i Evrope više ne postoji potpuna saglasnost kada je riječ o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Dok evropske zemlje nastavljaju podržavati dosadašnji model međunarodnog angažmana kroz snažnu ulogu visokog predstavnika, iz Washingtona posljednjih mjeseci dolaze signali da bi budući pristup mogao biti drugačiji.
Rathfelder smatra da se ne radi samo o personalnim rješenjima, već o mnogo širem pitanju koje se odnosi na budući pravac međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.
Strahovi u Sarajevu
Najviše pažnje privukao je dio njegove analize u kojem prenosi zabrinutost pojedinih predstavnika civilnog društva u Sarajevu.
Prema tim ocjenama, postoji bojazan da bi američka politika mogla krenuti u pravcu koji bi značajno odstupao od dosadašnjeg pristupa prema očuvanju unutrašnje strukture Bosne i Hercegovine.
Rathfelder navodi da među dijelom javnosti postoje strahovanja da se Washington sve više približava stavovima koji zagovaraju snažnije etničko preuređenje zemlje, što je izazvalo brojne reakcije među političkim i društvenim akterima.
Pitanje Republike Srpske
U svojoj analizi njemački novinar podsjeća na dugogodišnje političke rasprave o budućem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.
Navodi da se u pojedinim političkim krugovima u Srbiji godinama zagovara jačanje veza Republike Srpske sa Srbijom, dok se istovremeno u dijelu hrvatskog političkog spektra govori o posebnim institucionalnim rješenjima za područja sa hrvatskom većinom.
Takve ideje, međutim, ostaju predmet dubokih političkih podjela i različitih tumačenja unutar Bosne i Hercegovine.
Većina podržava državu
Rathfelder ističe da značajan dio stanovništva Bosne i Hercegovine podržava očuvanje postojeće države i njenog teritorijalnog integriteta.
Prema njegovom mišljenju, toj grupi pripadaju brojni predstavnici civilnog društva, manjinskih zajednica, kao i građani koji se protive etničkim podjelama i zagovaraju funkcionalnu zajedničku državu.
On navodi da su upravo Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje godinama bile ključni garanti takvog koncepta i da su podržavale stabilnost Bosne i Hercegovine kroz različite političke i diplomatske mehanizme.
Neizvjesna sudbina OHR-a
Jedna od centralnih tema ostaje budućnost Ureda visokog predstavnika.
Prema Rathfelderovim informacijama, razgovori među članicama Vijeća za implementaciju mira o budućem visokom predstavniku još uvijek traju, ali dogovor nije postignut.
Zbog toga Christian Schmidt ostaje na funkciji sve dok ne bude postignut konsenzus o njegovom nasljedniku.
Ova situacija dodatno pokazuje koliko su stavovi međunarodnih partnera podijeljeni kada je riječ o ulozi i budućnosti OHR-a.
Manje ovlasti za budućeg predstavnika
Rathfelder tvrdi da iz američke administracije već sedmicama dolaze poruke prema kojima bi naredni visoki predstavnik trebao imati znatno ograničeniju ulogu nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
Takav pristup razlikuje se od stava dijela evropskih država koje smatraju da OHR i dalje ima važnu funkciju u očuvanju političke stabilnosti i provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zbog toga pitanje budućih ovlasti visokog predstavnika postaje jedno od ključnih političkih pitanja u međunarodnim razgovorima o Bosni i Hercegovini.
Bonske ovlasti u fokusu
U analizi se podsjeća i na takozvane bonske ovlasti, koje visokom predstavniku omogućavaju donošenje zakona i smjenu zvaničnika kada procijeni da je to potrebno radi zaštite mira i provođenja Dejtonskog sporazuma.
Rathfelder navodi da je Christian Schmidt koristio ta ovlaštenja u više navrata, uključujući i odluke koje su imale direktan utjecaj na političku karijeru Milorada Dodika.
Zbog toga se rasprava o budućnosti OHR-a ne vodi samo oko imena budućeg visokog predstavnika, već i oko pitanja koliko će ta funkcija imati stvarnu političku moć u godinama koje dolaze.
Dok se međunarodni pregovori nastavljaju, ostaje otvoreno pitanje hoće li Washington i evropski saveznici uspjeti usaglasiti zajedničku strategiju prema Bosni i Hercegovini ili će postojeće razlike postati još izraženije u narednom periodu.