Da li je Bosna i Hercegovina postala poprište sukoba velikih sila, dok domaći političari i međunarodna zajednica vode paralelne bitke iza zatvorenih vrata? Upravo takvu sliku ostavlja intervju Christiana Schmidta za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung, razgovor koji je izazvao veliku pažnju i prije nego što je objavljen.
Visoki predstavnik u odlasku govorio je o razlozima zbog kojih napušta funkciju, pritiscima iz međunarodnih krugova, ulozi Evropske unije, američkom utjecaju, ali i o političkoj atmosferi u Bosni i Hercegovini koju opisuje kao duboko nestabilnu. Posebno zanimanje izazvale su tvrdnje da je pokušao zaustaviti objavu intervjua, ali je na kraju ipak pristao da izađe u javnost.
Schmidt je tokom razgovora više puta naglašavao da problemi u Bosni i Hercegovini nisu vezani samo za jednu političku ličnost ili jednu funkciju, već za mnogo dublje i složenije odnose koji godinama opterećuju državu i njene institucije.
Pritisci i odlazak
Na pitanje novinara o tvrdnjama da su Sjedinjene Američke Države izvršile snažan pritisak kako bi što prije napustio funkciju visokog predstavnika, Schmidt je pokušao ublažiti cijelu situaciju.
– Svi razgovori bili su mirni i bez upotrebe oružja. Dobrovoljno sam pristao, u postojećim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi predstavljaju rizik za Ured visokog predstavnika. Stoga sam donio ovu odluku nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora – rekao je Schmidt.
Ipak, iz njegovih odgovora moglo se naslutiti da iza odluke postoji mnogo više od formalnog objašnjenja. Njemački novinar insistirao je na tome da Schmidt djeluje kao čovjek koji zna mnogo više nego što želi javno izgovoriti.
– Nisam od onih koji govore što misle ne mareći za osnovni diplomatski bonton. Nisam ovdje da objašnjavam osjetljivosti, već da iznosim činjenice. Nakon pet godina na dužnosti, drugog najdužeg mandata bilo kojeg visokog predstavnika u Bosni, donio sam tešku odluku da odstupim. Međutim, također znam da imamo neke probleme koje moramo riješiti. Svatko ko vjeruje da će se stvari riješiti odlaskom jedne osobe ili dolaskom druge, nije razumio probleme u Bosni i Hercegovini – rekao je Schmidt.
Evropa bez odgovora
Veliki dio intervjua odnosio se na odnos Evropske unije prema Bosni i Hercegovini i Balkanu. Schmidt je otvoreno govorio o tome da Evropa, prema njegovom mišljenju, nema jasnu strategiju za ovaj region.
Novinar ga je podsjetio na izjavu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel da se Evropa više ne može potpuno oslanjati na SAD i da mora preuzeti veću odgovornost.
– Slažem se – ali s jednim pitanjem: Šta smo mi Evropljani zapravo učinili da razvijemo vlastitu strategiju? Gledajući situaciju ovdje u Bosni, vidim znatnu potrebu za prilagodbama. Gdje su Evropljani u svojim odnosima s ovom zemljom? – rekao je Schmidt.
U nastavku razgovora kritikovao je i evropski odnos prema energetskim projektima u BiH, navodeći da Evropska unija često reaguje sporo i neodlučno, dok druge sile mnogo agresivnije pokušavaju ostvariti svoje interese.
– Prije svega, EU ne bi trebala reagirati, već djelovati. Uzmimo za primjer pitanje opskrbe Bosne energijom. Bosna se opskrbljuje isključivo plinom iz Rusije, koji stiže preko Srbije. Kako bi se to suprotstavilo, ideja o izgradnji plinovoda od Hrvatske do Bosne postoji već godinama, a u početku ju je snažno promovirala EU. Amerikanci to guraju naprijed, što nije njihova krivnja. Sada EU kaže da to više ne može podržavati jer ne uključuje obnovljive izvore energije. Dakle, Bosna ostaje ovisna o ruskom plinu. Ne može biti dovoljno samo kritizirati druge s odmakom. Što je s našom evropskom strategijom? – rekao je Schmidt.
Sukob interesa
Intervju je otvorio i pitanje međunarodnog lobiranja, političkih veza i utjecaja različitih centara moći na stanje u Bosni i Hercegovini. Posebnu pažnju izazvalo je pitanje o ugovoru o lobiranju Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.
Schmidt tvrdi da je taj dokument ozbiljno shvatio i da ga je doživio kao upozorenje.
– Primio sam to na znanje i shvatio kao važan znak upozorenja da je u toku usklađeni napor koji nema dobre namjere ni za Bosnu ni za moj ured. Zahtjev za nezavisnošću Republike Srpske očito je u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995, kao i sa službenim američkim stavom – rekao je Schmidt.
Novinar ga je potom direktno pitao vjeruje li da bi pojedini međunarodni krugovi mogli podržati secesionističke ideje ukoliko bi se politička situacija dodatno pogoršala.
– Svako ko misli da će prekrajanje granica riješiti probleme na Balkanu previđa činjenicu da će to prvenstveno stvoriti nove probleme. Takve ideje su opasne jer nude lažni osjećaj sigurnosti za nešto što se ne može riješiti na ovaj način, barem ne takvim sredstvima – rekao je Schmidt.
Rat drugim sredstvima
Jedan od najzapaženijih dijelova razgovora odnosio se na stanje u Bosni i Hercegovini skoro tri decenije nakon završetka rata. Schmidt je rekao da formalni mir ne znači i potpuno stabilno društvo.
– U Bosni je Daytonski mirovni sporazum iz 1995. zapravo postigao kvalificirano primirje. Clausewitz je govorio o ratu kao o nastavku politike drugim sredstvima. U Bosni se o politici može govoriti kao o nastavku rata drugim sredstvima. Postoje moćne sile koje dovode u pitanje sam opstanak zemlje – rekao je Schmidt.
Njegove riječi dodatno su podigle pažnju javnosti jer predstavljaju jedno od najoštrijih upozorenja koje je jedan visoki predstavnik izgovorio o političkoj atmosferi u zemlji.
Iako su ga novinari više puta pokušavali navesti da govori konkretnije o političkim imenima i mogućim planovima međunarodnih aktera, Schmidt je uglavnom izbjegavao direktne odgovore, insistirajući na tome da fokus treba biti na sistemskim problemima, a ne samo na pojedincima.
Islamofobija i govor mržnje
Pred kraj razgovora otvorena je i tema islamofobije u Bosni i Hercegovini, o kojoj je Schmidt govorio veoma direktno.
– Iznosi se nasilan govor mržnje. Svaka uvreda dostupna na bosanskom jeziku protiv bosanskih Muslimana se baca na njih, do te mjere da se izraz “Turčin” koristi kao neprihvatljiva uvreda. Sve se to provodi bez oklijevanja i nema povlačenja. Nema više nikakve suzdržanosti – i to me istinski brine – rekao je Schmidt.
Njegove izjave izazvale su brojne reakcije jer dolaze u trenutku kada su političke tenzije u Bosni i Hercegovini ponovo u fokusu međunarodne javnosti. Posebno se komentariše dio intervjua u kojem otvoreno govori o slabosti evropske politike prema Balkanu, ali i o opasnosti stalnog podizanja nacionalnih tenzija.
Mnogi smatraju da je upravo ovaj intervju pokazao koliko su odnosi unutar međunarodne zajednice složeni kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Schmidt je pokušao ostaviti utisak čovjeka koji odlazi mirno i bez sukoba, ali ton cijelog razgovora pokazuje da iza kulisa postoje ozbiljna neslaganja i duboki politički sukobi.