Poruka iz Sarajeva otišla je prema Washingtonu, evropskim prijestolnicama, Londonu i državama islamskog svijeta, uz zahtjev da reakcija ovog puta ne ostane samo na riječima. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je hitan apel međunarodnim partnerima zbog načina na koji je u Srbiji organizovana sahrana Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Zahtjev za sankcije
Konaković je svoj apel uputio liderima Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i državama članicama Organizacije islamske saradnje (OIC).
Od međunarodnih partnera zatražio je konkretne mjere i sankcije protiv pojedinaca koje smatra odgovornima za korištenje državnih institucija, političkog autoriteta i vojnih počasti prilikom Mladićeve sahrane.
Prema Konakovićevim tvrdnjama, tijelo Ratka Mladića prevezeno je iz Haga avionom Vlade Srbije, dok su policijske i vojne formacije bile uključene u pratnju i ceremonijalno prisustvo. Ukazao je i na prisustvo pojedinih visokih zvaničnika Srbije i Republike Srpske.
Za šefa bh. diplomatije upravo je institucionalno učešće najvažniji dio cijelog slučaja.
– Ovo nije bilo spontano okupljanje pojedinaca koji odaju počast osuđenom ratnom zločincu. Bio je to institucionalni čin države Srbije – kazao je Konaković.
Prozvao i Vučića
Konaković je posebno otvorio pitanje političke odgovornosti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Pozivajući se na Zakon o Vojsci Srbije, ukazao je na predsjednikove nadležnosti kada je riječ o upotrebi Vojske Srbije. Njegov argument zasniva se na tvrdnji da vojne strukture nisu mogle samostalno odlučiti da učestvuju u događaju takvog karaktera.
Istovremeno je podsjetio na obaveze koje je Srbija preuzela u odnosu prema Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i njegovim presudama.
– Vojska Srbije nije mogla jednostavno sama odlučiti da učestvuje u ovakvom događaju. Upotreba oružanih snaga spada u nadležnost predsjednika Srbije. Srbija je usvojila Zakon o saradnji s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Prema tom zakonu, Srbija se obavezala na saradnju s Tribunalom i izričito na poštovanje i sprovođenje njegovih sudskih odluka. Ratko Mladić nije bio samo optužen pred tim Tribunalom. On je konačno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Srbija, dakle, ne može s jedne strane zakonom preuzeti obavezu da poštuje i sprovodi presude Haškog tribunala, a s druge strane, raspoređivati državne institucije i svoje oružane snage da odaju počast i veličaju čovjeka kojeg je upravo taj Tribunal osudio za genocid – rekao je Konaković.
Upravo na tom pitanju Konaković zasniva zahtjev da međunarodna zajednica ne posmatra događaj isključivo kao unutrašnju stvar Srbije.
Upozorenje zbog BiH
Ministar vanjskih poslova BiH upozorio je i na moguće posljedice po odnose Bosne i Hercegovine i Srbije.
Prema njegovoj procjeni, veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i uključivanje državnih struktura u takve događaje ne ostaje samo pitanje odnosa prema prošlosti. On smatra da takva politika može imati direktne posljedice po sadašnje odnose u regionu i stabilnost Zapadnog Balkana.
Konaković je zbog toga povukao paralelu s ratnim periodom u Bosni i Hercegovini, navodeći da je međunarodna zajednica tada predugo čekala prije odlučnijeg djelovanja.
– Tokom rata predugo smo čekali na odlučnu međunarodnu akciju protiv projekta Velike Srbije i protiv zločina povezanih s Miloševićem, Karadžićem i Mladićem. Ovog puta, oklijevanje i produženo čekanje mogli bi stvoriti posljedice daleko opasnije od onih koje danas možemo spriječiti – rekao je.
Njegova poruka međunarodnim partnerima zbog toga je usmjerena na preventivno djelovanje. Konaković smatra da čekanje na eventualno dodatno pogoršanje odnosa nije prihvatljiv odgovor.
Traži konkretne mjere
Poseban naglasak stavljen je na Sjedinjene Američke Države, Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Od njih Konaković očekuje da koriste političke i druge mehanizme koji su im na raspolaganju i odgovore na postupke pojedinaca koje smatra odgovornima.
Njegov zahtjev nije formulisan samo kao poziv na političku osudu. Šef bh. diplomatije izričito govori o konkretnim mjerama i sankcijama, čime pokušava podići cijelo pitanje na viši nivo međunarodne pažnje.
U osnovi njegovog argumenta nalazi se tvrdnja da veličanje osobe pravosnažno osuđene za genocid ne može biti odvojeno od pitanja regionalne stabilnosti, posebno kada su u događaj uključene državne institucije.
Konaković zato međunarodnu zajednicu podsjeća na iskustvo Bosne i Hercegovine i posljedice koje je, prema njegovom stavu, ranije proizvelo zakašnjelo reagovanje.
Poruka islamskom svijetu
Apel nije ostao ograničen na zapadne saveznike Bosne i Hercegovine. Konaković se direktno obratio i državama članicama Organizacije islamske saradnje.
Pri tome je napravio jasnu razliku između odgovornosti institucija i pojedinaca i kolektivne odgovornosti srpskog naroda.
Njegova poruka državama OIC-a jeste da događaje u Srbiji ne treba koristiti za generalizovanje odgovornosti prema cijelom narodu. Umjesto toga, smatra da fokus treba biti na konkretnim političkim odlukama, zvaničnicima i institucijama koje su učestvovale u organizaciji i davanju počasti.
Takvim pristupom Konaković pokušava istovremeno internacionalizovati pitanje i izbjeći njegovo pretvaranje u kolektivnu optužbu protiv građana Srbije.
Posebno je ukazao i na ljude u Srbiji koji odbacuju glorifikaciju ratnih zločinaca, poručujući da ni oni ne trebaju snositi teret odluka s kojima se ne slažu.
Lekcije iz prošlosti
Najdramatičniji dio Konakovićeve poruke odnosi se upravo na poređenje sadašnje situacije s iskustvom iz devedesetih godina.
On smatra da međunarodni partneri raspolažu dovoljnim historijskim iskustvom da prepoznaju opasnost od agresivnog nacionalizma i veličanja ratnih zločinaca prije nego što političke posljedice postanu mnogo ozbiljnije.
– Vrijeme samo za riječi je prošlo. Ovo je vrijeme za konkretne mjere. Uradite to zato što je međunarodna zajednica prekasno reagovala tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada su oklijevanje i nedjelovanje došli uz nepodnošljivu ljudsku cijenu. Uradite to za građane Bosne i Hercegovine, koji bolje od bilo koga znaju kuda mogu odvesti veličanje ratnih zločinaca, agresivni nacionalizam i šutnja međunarodne zajednice. Uradite to i za one u Srbiji koji su hrabro odbacili ovo naslijeđe i odbili da nose teret zločina Ratka Mladića na svojim plećima. Historija nas je već naučila šta se dešava kada svijet vidi znakove upozorenja, ali odluči da čeka. Ne možemo sebi priuštiti da tu lekciju učimo dva puta. Ovog puta, djelujte prije nego što bude prekasno – zaključio je Konaković.
Čeka se reakcija
Konakovićev apel tako ima nekoliko pravaca: traženje odgovornosti zbog institucionalnog učešća u Mladićevoj sahrani, upozoravanje na moguće posljedice po Bosnu i Hercegovinu i region te zahtjev međunarodnim partnerima da pređu s političkih poruka na konkretne poteze.
Posebnu težinu cijeloj inicijativi daje činjenica da se šef bh. diplomatije istovremeno obratio zapadnim partnerima i državama islamskog svijeta, pokušavajući osigurati što širu međunarodnu reakciju.
Njegove tvrdnje o odgovornosti konkretnih srbijanskih institucija i zvaničnika predstavljaju stav ministra vanjskih poslova BiH, dok će eventualne sankcije ili druge mjere zavisiti od odluka država i međunarodnih organizacija kojima je apel upućen.
Poruka iz Sarajeva, međutim, jasna je: Konaković smatra da se događaji u Srbiji ne smiju završiti samo na osudama i diplomatskim saopćenjima, već očekuje konkretan odgovor prije nego što, prema njegovom upozorenju, posljedice po Bosnu i Hercegovinu i stabilnost regiona postanu ozbiljnije.
Pogledajte PRILOG!