Treća sedmica predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini donosi sve otvorenije političke sukobe, a posebno je zaoštrena utrka za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. U centru pažnje našao se Zdenko Lučić, kandidat kojeg podržava pet hrvatskih opozicionih stranaka, nakon što je kampanju usmjerio direktno protiv dugogodišnje politike HDZ-a BiH i njegovog predsjednika Dragana Čovića.
Opći izbori zakazani su za 4. oktobar, dok je zvanična izborna kampanja počela 4. septembra. Iako kandidati govore i o ekonomiji, platama, penzijama, investicijama, obrazovanju i evropskim integracijama, dosadašnji tok kampanje pokazuje da najveću pažnju izazivaju pitanja političkog predstavljanja, ratne prošlosti i odnosa među narodima.
U Centralni birački spisak upisano je nešto više od 3,4 miliona birača, koji će odlučivati o sastavu vlasti na više nivoa.
Rat ponovo tema
Početak kampanje obilježile su i rasprave povezane sa smrću Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske koji je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Njegova smrt i sahrana ponovo su otvorile duboke političke podjele u Bosni i Hercegovini, a odnos prema ratnoj prošlosti postao je jedna od tema kampanje.
U takvoj atmosferi u drugi plan često padaju pitanja životnog standarda, odlaska stanovništva, investicija i ekonomskog razvoja.
Posebno zanimljiva politička borba vodi se među kandidatima koji pretenduju na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Tri kandidata
Za ovu poziciju natječu se kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović, nezavisni kandidat Zdenko Lučić, iza kojeg stoji pet hrvatskih opozicionih stranaka, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte.
Njihove kampanje zasnovane su na veoma različitim političkim porukama.
Filipović u prvi plan stavlja ravnopravnost Hrvata i legitimno političko predstavljanje, dok Lučić pokušava otvoriti pitanje višedecenijske dominacije HDZ-a BiH unutar hrvatskog političkog prostora.
Kovačević, s druge strane, svoju kampanju velikim dijelom zasniva na protivljenju politikama HDZ-a BiH i SNSD-a.
Zbog toga borba za ovu poziciju nije samo izborni sukob troje kandidata, nego predstavlja i sudar različitih koncepcija budućeg političkog uređenja Bosne i Hercegovine.
Filipović o ravnopravnosti
Darijana Filipović svoju kandidaturu predstavlja kroz zahtjev da hrvatski narod ima jednaka politička prava kao druga dva konstitutivna naroda.
Istovremeno pokušava proširiti kampanju na svakodnevne probleme građana, govoreći o zdravstvu, energetici, platama, penzijama, obrazovanju i perspektivi mladih.
Pažnju je izazvala i najava da bi u slučaju pobjede ponovo otvorila ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru.
Njena kandidatura ima punu podršku HDZ-a BiH i Dragana Čovića, zbog čega se upravo odnos prema dugogodišnjoj politici predsjednika HDZ-a nametnuo kao jedna od ključnih linija razdvajanja između nje i Lučića.
Lučić udara na Čovića
Zdenko Lučić krenuo je drugačijim putem.
Umjesto da svoju kampanju zasniva isključivo na odnosima Hrvata s druga dva konstitutivna naroda, Lučić pokušava otvoriti unutrašnju raspravu među samim Hrvatima.
Upravo zato njegove kritike nisu usmjerene samo prema političkom Sarajevu, nego direktno prema Draganu Čoviću i modelu političkog djelovanja HDZ-a BiH.
– Trideset godina politiku u BiH vode ista tri đuturuma, uvjeravajući nas da bez njih sve pada u haos – rekao je Lučić.
Posebnu poruku uputio je biračima koji, prema njegovom mišljenju, ne bi trebali dozvoliti koncentraciju političke moći u rukama jedne stranke ili pojedinca.
– Ne dozvolite da jedna stranka ili jedan pojedinac ima monopol nad određenom obitelji da je zarobi – rekao je Lučić.
Njegova kampanja tako pokušava predstaviti izbor za člana Predsjedništva BiH i kao priliku za promjenu odnosa unutar hrvatskog političkog korpusa.
Kovačević protiv pomilovanja
Slaven Kovačević vodi potpuno drugačiju kampanju.
Kandidat DF-a posebno govori o mogućnosti povratka Milorada Dodika na važne političke funkcije i eventualnom pomilovanju nakon izbora.
– Milorad Dodik neće biti premijer entiteta Republike Srpske, jer neće biti pomilovan. Našom pobjedom u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, priča o njegovom pomilovanju je završena. Nema pomilovanja – poručio je Kovačević.
Njegove izjave izazvale su dodatne reakcije kada je ratnu prošlost povezao s aktuelnom borbom za Predsjedništvo BiH.
– Borim se protiv toga da politike Ratka Mladića i Slobodana Praljka budu zastupljene u Predsjedništvu BiH – rekao je Kovačević.
Kovačević je otvorio i pitanje odnosa Bosne i Hercegovine sa susjedima, posebno Hrvatskom i Srbijom.
– Hrvatsku i Srbiju povezuju dvije zajedničke stvari. Prva, da su obje države izvršile agresiju na BiH. I druga, i jedni i drugi su pokušali promijeniti demografsku sliku BiH kroz ratne zločine, etničko čišćenje i na kraju genocid – rekao je Kovačević.
Riječ je o političkoj tvrdnji Kovačevića koja izaziva snažna osporavanja, posebno kada je riječ o izjednačavanju uloge Hrvatske i Srbije tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Spor oko države
Kampanja je ponovo otvorila i dugogodišnji spor o konceptu građanske države i ustavnom položaju konstitutivnih naroda.
Dok DF insistira na građanskom konceptu i protivi se dodatnim etničkim podjelama, hrvatske političke stranke okupljene oko zahtjeva za legitimnim predstavljanjem upozoravaju da politička prava konstitutivnih naroda moraju biti zaštićena.
O tome se oglasila i Biskupska konferencija BiH, koja nije pozvala građane da podrže određenog kandidata ili političku stranku, nego katolike da izađu na izbore.
– Samo Bosna i Hercegovina u kojoj se poštuju jednakopravnost konstitutivnih naroda, njihovo pravo na legitimno političko predstavljanje te jednako dostojanstvo i prava svakoga građanina i naroda može biti istinski demokratska i stabilna država – poručili su.
Unutrašnje političke borbe
Slični sukobi postoje i unutar druga dva velika politička prostora u Bosni i Hercegovini.
U Republici Srpskoj traje borba SNSD-a Milorada Dodika i opozicionih stranaka, dok se Draško Stanivuković nameće kao jedan od glavnih Dodikovih političkih protivnika.
Dodik tvrdi da Stanivuković neće postati premijer Republike Srpske, dok Stanivuković odgovara da će konačnu odluku donijeti birači.
Na političkoj sceni među strankama sa sjedištem u Sarajevu vodi se borba između SDA Bakira Izetbegovića i stranaka Trojke, koje su prethodne četiri godine učestvovale u vlasti.
Tako izbori nisu samo sukob različitih nacionalnih politika. Jednako važna postala je borba za prevlast unutar svakog od političkih blokova.
Evropski put
Među temama kampanje nalazi se i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
Zemlja je zahtjev za članstvo podnijela 2016. godine, kandidatski status dobila 2022., dok je Evropsko vijeće 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore.
Ipak, politički sukobi i blokade nastavili su usporavati taj proces.
U kampanji se zato evropski put često pojavljuje zajedno s pitanjima unutrašnjeg ustavnog uređenja i odnosa sa Zagrebom, Beogradom i Bruxellesom.
Elmedin Konaković je u tom kontekstu kritikovao djelovanje Željane Zovko u evropskim institucijama.
– Jedna osoba, Željana Zovko, zatrovala je sve briselske urede tezom kako je ovo zemlja sukoba tri strane i kako su radikalni muslimani prijetnja za Europu. Najtolerantniji narod svijeta koji živi s ubojicama, koji živi s počiniteljima zločina, bio je prezentiran u Bruxellesu kao najradikalniji dio naše zajednice – rekao je Konaković.
Sa hrvatske političke strane, međutim, insistira se na tome da se pred evropskim institucijama mora govoriti o pitanju izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i zahtjevu za legitimnim političkim predstavljanjem.
Ekonomija u sjeni
Denis Bećirović pokušava kampanju više usmjeriti prema ekonomskim i društvenim problemima.
Naglašava važnost ljudskog kapitala, obrazovanja, digitalnih vještina, nauke, inovacija, poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta.
– Ne pristajem na svađalačku politiku. Moji stvarni protivnici su nezaposlenost, kriminal, korupcija, siromaštvo i nepravda – poručio je Bećirović.
Ipak, dosadašnji tok kampanje pokazuje koliko je teško ekonomske teme zadržati u prvom planu.
Najveću pažnju i dalje privlače pitanja nacionalnog predstavljanja, ratne prošlosti i odnosa među političkim blokovima.
Upravo zato će borba između Darijane Filipović, Zdenka Lučića i Slavena Kovačevića biti jedna od najpraćenijih izbornih utrka.
Za Lučića je to istovremeno borba protiv političkog modela koji personificira Dragan Čović, za Filipović pitanje ravnopravnosti i političkog predstavljanja Hrvata, dok Kovačević izbore predstavlja kroz suprotstavljanje politikama HDZ-a i SNSD-a.
Konačnu odluku o tome ko će dobiti mandat donijet će birači 4. oktobra.